VODICE – 12. lipnja 2024.g. svečano je otvorena Druga Europska GREEN konferencija u organizaciji Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ i Međunarodnog udruženja znanstvenika i stručnjaka za zaštitu okoliša (IAESP) uz potporu partnerskih institucija, a pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. Konferencija okupljanja znanstvenika i stručnjaka više znanstvenih područja, a naglasak je stavljen na nužnost primjene višedisciplinarnog pristupa u zaštiti okoliša, ublažavanja klimatske krize te ostvarivanja UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDG) i ostvarivanja ciljeva Europskog Zelenog plana (EU Green Deal). Na poziv Organizacijskog odbora na sudjelovanje u radu konferencije odazvalo se gotovo 500 autora i koautora iz 10 zemalja a koji će putem usmenih ili posterskih priopćenja prezentirati 102 znanstvena i stručna rada.

​Okupljenima se uvodno obratila prof. dr. sc. Mirna Habuda-Stanić, inicijatorica i predsjednica prošlogodišnjeg Organizacijskog odbora Europske GREEN konferencije i izrazila zadovoljstvo što se Europska GREEN konferencija i ove godine održava uz veliki interes znanstvene i stručne javnosti: „Broj pristiglih radova i ovogodišnjih sudionika potvrđuje aktualnost cilja konferencije, a to je doprinijeti multidisciplinarnom pristupu zaštite okoliša i ostvarenju ciljeva europskog Zelenog plana i UN-ovih ciljeva održivog razvoja.“

Predsjednik Organizacijskog odbora EGC 2024 prof. dr. sc. Mario Šiljeg, ravnatelj Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer istaknuo je kako je Hrvatska među tri EU zemlje koje trpe najveće štete od posljedica klimatskih promjena te kako Institut za vode, kao nacionalno tijelo odgovorno za monitoring voda, jača svoje kapacitete za pravovremenu detekciju tih posljedica kao što su salinitet, eutrofikacija voda te sve učestalija zamućenja kao izravna posljedica ekstremnijih vremenskih uvjeta: „Točni i pravovremeni podaci o trendovima uočenima u kakvoći vodnih tijela koji su posljedica i klimatskih promjena pomoći će isporučiteljima vodnih usluga u efikasnijem planiranju i izboru tehnoloških rješenja u postupcima kako pripreme vode za piće, tako i mjerama prilagodbe klimatskim promjenama svih dionika sustava vodnog gospodarstva.“

​Generalni sponzor konferencije je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a zamjenik direktora Fonda, g. Mirko Budiša rekao je kako je Fond već 20 godina posvećen isključivo „green“ temama koje su se s vremenom obogaćivale novim sadržajima, ali cilj je uvijek bio isti – pomoći građanima, tvrtkama i lokalnoj samoupravi u biranju održivijih praksi i uspostavljanju zelenijih navika: „Aktivnosti i posla pred nama je puno, a veliki dio toga se odnosi se i na promjenu načina kako živimo svoju svakodnevicu, stoga ne smijemo zanemariti komunikacijski dio, a vjerujem da će mnoga saznanja koja danas čujemo biti odličan sadržaj za daljnju senzibilizaciju javnosti o ovim temama.“

​Konferenciju je svečano otvorila izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske g. Andreja Plenkovića i ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije gospođe Marije Vučković, gospođa Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. Podsjetila je kako je Europski zeleni plan pokrenuo brojne smjele promjene i inicijative na čijem tragu se donose nove direktive s oštrijim, strožim zahtjevima za zaštitu okoliša, voda, prirode i tla. Istaknula je kako, premda Hrvatska obiluje vodama (u Europskoj uniji smo na 1. mjestu po prema podacima EUROSTAT-a, s prosječnih 30.000 m3 vode po stanovniku) svjesni krhkosti tog resursa, predano se radi na zaštiti, prije svega gradeći sustave odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, i dodatno povećavajući priključenost na sustave javne vodoopskrbe. „U okviru OPKK ukupno je odobreno 60 vodno-komunalnih projekata čija ukupna vrijednost s PDV-om iznosi 3,5 milijarde eura. Za provedbu vodno-komunalnih projekata iskorištena su sva koja su bila na raspolaganju (do sada realizirano 106,32% alokacije). Kroz OPKK 2014-2020 dodatnih 300.000 stanovnika imat će poboljšanu javnu vodoopskrbu, te 800.000 stanovnika će imati poboljšani sustav pročišćavanja otpadnih voda”.