Voda za život. Znanje za budućnost.

U najvećem dijelu Hrvatske voda iz javnih vodoopskrbnih sustava zdravstveno je ispravna i redovito se kontrolira. Kontrolu zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju provode nadležne javnozdravstvene institucije i ovlašteni laboratoriji u skladu s hrvatskim i europskim propisima.

Temeljni cilj europskog zakonodavstva jest zaštita zdravlja ljudi od štetnih učinaka onečišćenja vode namijenjene za piće, kuhanje i pripremu hrane. Ako se opskrbljujete vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava, njezina zdravstvena ispravnost ne prepušta se slučaju, nego se redovito prati i kontrolira.

Prema službenim statističkim podacima, prosječna dnevna potrošnja vode iz javne vodoopskrbe u Hrvatskoj iznosi oko 120 do 130 litara po stanovniku, pri čemu postoje razlike među gradovima, godišnjim dobima i navikama potrošača.

Ukupna potrošnja jednog kućanstva ovisi o broju članova, svakodnevnim navikama, kućanskim uređajima, zalijevanju vrta, bazenu i mogućim curenjima. Redovito praćenje vodomjera najjednostavniji je način da uočite neuobičajeno povećanje potrošnje i na vrijeme otkrijete eventualni kvar.

U pravilu nije za izravno piće ako nije odgovarajuće prikupljena, obrađena i kontrolirana. Iako kišnica često djeluje “čisto”, tijekom prolaska kroz zrak, otjecanja preko krova, oluka i spremnika može doći u dodir s prašinom, ptičjim izmetom, mikroorganizmima, metalima i drugim onečišćujućim tvarima koje nisu vidljive golim okom.

Zato se kišnica najčešće koristi za tehničke potrebe, poput zalijevanja, ispiranja ili pranja, dok se za piće, kuhanje i pripremu hrane preporučuje koristiti zdravstveno ispravnu vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji. Ako se kišnica ipak želi koristiti za piće, potrebno je osigurati odgovarajući sustav prikupljanja, obrade, dezinfekcije i redovite provjere njezine zdravstvene ispravnosti.

Magla se najčešće pojavljuje kada se zrak tijekom noći dovoljno ohladi, a iznad rijeke ili jezera ima dovoljno vlage. Tada se vodena para u zraku kondenzira u sitne kapljice koje lebde neposredno iznad površine vode i stvaraju maglu.

Rijeke, jezera i druga vodna tijela tijekom noći sporije se hlade od okolnog kopna pa često stvaraju povoljne uvjete za nastanak magle, osobito u mirnim i vedrim jutrima. Takva je pojava prirodan dio kruženja vode u prirodi i sama po sebi nije pokazatelj onečišćenja ili loše kakvoće vode.

Stanje voda ne prati se tako da se uzorak uzima na svakom metru rijeke, jezera ili mora, nego na mreži pažljivo odabranih mjernih postaja. One se određuju prema stručnim kriterijima, vrsti vodnog tijela, prirodnim obilježjima područja i mogućim pritiscima na okoliš, tako da daju pouzdanu sliku stanja voda kroz prostor i vrijeme.

Rezultati s mjernih postaja ne tumače se izdvojeno, nego zajedno s podacima o protoku, oborinama, geološkim značajkama, korištenju prostora i drugim relevantnim pokazateljima. Zato monitoring nije nasumično uzorkovanje, nego sustavno prikupljanje i stručno vrednovanje podataka na kojima se temelje ocjene stanja voda i odluke o njihovoj zaštiti.

Hrvatska je među europskim državama najbogatijima obnovljivim zalihama slatke vode, ali to ne znači da su one neograničene niti jednako raspoložive u svim dijelovima zemlje i tijekom cijele godine. Sve izraženije suše, promjene u rasporedu oborina i rast potreba za vodom pokazuju koliko je važno odgovorno upravljati ovim vrijednim prirodnim resursom.

Upravo zato zaštita izvorišta, smanjenje onečišćenja, učinkovito korištenje vode i sustavni monitoring imaju ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti opskrbe vodom. Cilj nije samo osigurati dovoljno vode danas, nego i sačuvati njezinu dostupnost i kakvoću za buduće generacije.