Institut stručnosti
i inovacija.

Ustanova osnovana 23.12.2021. od strane Vlade Republike Hrvatske koja se ističe svojim stručnjacima u ispitivanju kakvoće voda širom zemlje.

O NAMA

Institut za vode Josip Juraj Strossmayer, osnovan od strane Vlade Republike Hrvatske, ističe se stručnjacima u područjima prirodnih, biotehničkih i i tehničkih znanosti, naročito kemije i biologije s naglaskom na znanost o vodi i ispitivanje njezine kakvoće. Institut je posvećen unapređenju upravljanja vodama i rješavanju ekoloških izazova u vodnom gospodarstvu Republike Hrvatske, a ime je dobio po Josipu Jurju Strossmayeru, istaknutom hrvatskom biskupu i teologu iz 19. stoljeća. 7.9.1886. godine biskup Strossmayer je osnovao Društvo za regulaciju rijeke Vuke, što se smatra prvim institucionalnim vodno-gospodarskim dokumentom na području današnje Republike Hrvatske.

07.07.2026.

KAKVOĆA VODE I ZRAKA

Kakvoća vode/mora

  • Slavonski Brod

    Temperatura zraka u 0h

    0°C

    Temperatura mora/vode

    0°C

    Kakvoća vode/mora

    izvrsno

    *zadnje mjerenje:
    19.6.2024.

  • Jarun, Zagreb

    Temperatura zraka u 0h

    0°C

    Temperatura mora/vode

    0°C

    Kakvoća vode/mora

    izvrsno

    *zadnje mjerenje:
    19.6.2024.

  • Uvala Škar, Šibenik

    Temperatura zraka u 0h

    0°C

    Temperatura mora/vode

    0°C

    Kakvoća vode/mora

    izvrsno

    *zadnje mjerenje:
    19.6.2024.

  • Skrivena luka, Lastovo

    Temperatura zraka u 0h

    0°C

    Temperatura mora/vode

    0°C

    Kakvoća vode/mora

    izvrsno

    *zadnje mjerenje:
    19.6.2024.

  • Kupalište Slatina, Opatija

    Temperatura zraka u 0h

    0°C

    Temperatura mora/vode

    0°C

    Kakvoća vode/mora

    izvrsno

    *zadnje mjerenje:
    19.6.2024.

  • Drava Copacabana, Osijek

    Temperatura zraka u 0h

    0°C

    Temperatura mora/vode

    0°C

    Kakvoća vode/mora

    izvrsno

    *zadnje mjerenje:
    19.6.2024.

  • Korana Foginovo kupalište, Karlovac

    Temperatura zraka u 0h

    0°C

    Temperatura mora/vode

    0°C

    Kakvoća vode/mora

    izvrsno

    *zadnje mjerenje:
    19.6.2024.

Satelitsko praćenje stanja Jadrana

SAZNAJ VIŠE

Kakvoća zraka

  • Plitvička jezera

    Indeks kvalitete zraka:

    Nema podataka

    *zadnje mjerenje
    19.6.2024. u 0h

    SAZNAJ VIŠE
  • Dubrovnik

    Indeks kvalitete zraka:

    Nema podataka

    *zadnje mjerenje
    19.6.2024. u 0h

    SAZNAJ VIŠE
  • Vela straža - Dugi otok

    Indeks kvalitete zraka:

    Nema podataka

    *zadnje mjerenje
    19.6.2024. u 0h

    SAZNAJ VIŠE
  • Split

    Indeks kvalitete zraka:

    Nema podataka

    *zadnje mjerenje
    19.6.2024. u 0h

    SAZNAJ VIŠE
  • Pula

    Indeks kvalitete zraka:

    Nema podataka

    *zadnje mjerenje
    19.6.2024. u 0h

    SAZNAJ VIŠE
  • Kopački rit

    Indeks kvalitete zraka:

    Nema podataka

    *zadnje mjerenje
    19.6.2024. u 0h

    SAZNAJ VIŠE
  • Zagreb

    Indeks kvalitete zraka:

    Nema podataka

    *zadnje mjerenje
    19.6.2024. u 0h

    SAZNAJ VIŠE
  • Parg - Gorski kotar

    Indeks kvalitete zraka:

    Nema podataka

    *zadnje mjerenje
    19.6.2024. u 0h

    SAZNAJ VIŠE

Izvor podataka: Hrvatske vode, IOR, DHMZ, SeaCras
Vlasnik podataka: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije

Novosti i događanja

Saznajte više o važnosti, očuvanju i pozitivnim trendovima.

Voda u fokusu: Mjerne postaje

PREUZMITE KARTU

Partnerstvo s Nacionalnim parkovima i Parkovima prirode

Saznajte više

Partnerstvo s Nacionalnim parkovima i Parkovima prirode

Saznajte više

NAŠA PRIČA

Povijest nastanka

SAZNAJTE VIŠE

Misija

Stručna analiza i oblikovanje.

Pružiti stručnu i znanstvenu podršku u oblikovanju, provođenju i analizi vodne politike.

Vizija

Naša predvodnička uloga.

Izgraditi svoj položaj kao predvodnika u znanstvenom i stručnom okruženju za integralno upravljanje vodnim resursima.

SAZNAJTE VIŠE

Integrirani sustav: Od terena do laboratorija

Naša vodna politika temelji se na preciznoj analizi vodenih resursa tijekom 6-godišnjeg monitoringa. Definirane su postaje i specifični pokazatelji vodne kvalitete. Centralizirani u Laboratorijskom Informacijskom Sustavu (LIMS), podaci prolaze put od terena, gdje se izvode terenska mjerenja, do laboratorija gdje se dodatno analiziraju i pohranjuju. LIMS osigurava pouzdanost i preciznost, pridonoseći boljem upravljanju vodenim resursima i očuvanju prirode.

djelatnosti instituta

Svaka od navedenih djelatnosti Instituta za vode igra ključnu ulogu u očuvanju i učinkovitom upravljanju vodnim resursima.

Monitoring - Monitoring kakvoće površinskih kopnenih voda (rijeke i jezera), prijelaznih i priobalnih voda, teritorijalnog mora i podzemnih voda

Strateško planiranje - Izrada studijskih i analitičkih podloga za potrebe upravljanja vodama

Priprema - Priprema alata za reformu sektora vodnih usluga

Edukacijska uloga - Izobrazba u području upravljanja vodama

Vještačenja - Vještačenja u području upravljanja vodama

Stručna potpora - Stručna potpora donositeljima političkih odluka

99 odgovora. Jedno pitanje građanima.

Institut nakon 99 odgovora građanima postavlja stoto pitanje: Što još želite znati o vodi?

Niste pronašli odgovor na svoje pitanje? Pošaljite nam ga na adresu vodabezzabluda@institutjjs.hr. Nova pitanja i odgovori postupno će nadograđivati sadržaj „Vode bez zabluda“.

Važno: Cilj ove stranice jest na jednom mjestu okupiti provjerene informacije o vodi i pomoći građanima da lakše dođu do pouzdanih informacija. Kada su za pojedina pitanja prema propisima nadležna druga tijela, odgovori služe kao stručna informacija i ne zamjenjuju njihova službena tumačenja, odluke ili postupanja.

VODA IZ SLAVINE Najčešća pitanja o vodi koju svakodnevno pijemo Voda iz slavine dio je naše svakodnevice, ali upravo zato često izaziva najviše pitanja. Je li sigurna za piće? Zašto nastaje kamenac? Treba li koristiti filter ili omekšivač vode? Što znače promjene boje, okusa ili mirisa? U ovom poglavlju donosimo odgovore na najčešće dvojbe o vodi iz javne vodoopskrbe i objašnjavamo što njezina pojedina svojstva znače u svakodnevnoj uporabi.

Je li voda iz slavine u Hrvatskoj sigurna za piće?

U najvećem dijelu Hrvatske voda iz javnih vodoopskrbnih sustava zdravstveno je ispravna i redovito se kontrolira. Kontrolu zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju provode nadležne javnozdravstvene institucije i ovlašteni laboratoriji u skladu s hrvatskim i europskim propisima.

Temeljni cilj europskog zakonodavstva jest zaštita zdravlja ljudi od štetnih učinaka onečišćenja vode namijenjene za piće, kuhanje i pripremu hrane. Ako se opskrbljujete vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava, njezina zdravstvena ispravnost ne prepušta se slučaju, nego se redovito prati i kontrolira.
VODA U KUĆANSTVU Instalacije, vodomjer, računi i druga praktična pitanja Kad voda stigne u kuću ili stan, počinju i praktične nedoumice iz svakodnevnog života. Zašto je račun za vodu veći nego inače? Tko je odgovoran ako voda curi? Kako očitati vodomjer? Treba li ponekad prokuhavati vodu? Kako zaštititi kućanske uređaje od kamenca? U ovom poglavlju donosimo odgovore koji će pomoći da bolje razumijete kućni vodovodni sustav, spriječite najčešće probleme i odgovornije upravljate vodom u vlastitom domu.

Koliko vode prosječno troši jedna osoba u Hrvatskoj?

Prema službenim statističkim podacima, prosječna dnevna potrošnja vode iz javne vodoopskrbe u Hrvatskoj iznosi oko 120 do 130 litara po stanovniku, pri čemu postoje razlike među gradovima, godišnjim dobima i navikama potrošača.

Ukupna potrošnja jednog kućanstva ovisi o broju članova, svakodnevnim navikama, kućanskim uređajima, zalijevanju vrta, bazenu i mogućim curenjima. Redovito praćenje vodomjera najjednostavniji je način da uočite neuobičajeno povećanje potrošnje i na vrijeme otkrijete eventualni kvar.
BUNARI, IZVORI I KIŠNICA Ono što je važno znati o bunarima, izvorima, cisternama i kišnici Voda koja ne dolazi iz javnog vodoopskrbnog sustava zahtijeva dodatan oprez. Za razliku od vode iz javne vodoopskrbe, njezina zdravstvena ispravnost ne prati se redovito kroz propisani sustav kontrole. Bistra voda, ugodan okus ili prirodan izgled nisu jamstvo da je voda sigurna za piće. U ovom poglavlju donosimo odgovore na najčešća pitanja o korištenju vode iz bunara, izvora, cisterni i drugih privatnih izvora.

Je li kišnica sigurna za piće?

U pravilu nije za izravno piće ako nije odgovarajuće prikupljena, obrađena i kontrolirana. Iako kišnica često djeluje “čisto”, tijekom prolaska kroz zrak, otjecanja preko krova, oluka i spremnika može doći u dodir s prašinom, ptičjim izmetom, mikroorganizmima, metalima i drugim onečišćujućim tvarima koje nisu vidljive golim okom.

Zato se kišnica najčešće koristi za tehničke potrebe, poput zalijevanja, ispiranja ili pranja, dok se za piće, kuhanje i pripremu hrane preporučuje koristiti zdravstveno ispravnu vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji. Ako se kišnica ipak želi koristiti za piće, potrebno je osigurati odgovarajući sustav prikupljanja, obrade, dezinfekcije i redovite provjere njezine zdravstvene ispravnosti.
VODA U PRIRODI Što nam priroda govori o vodi? Voda ne završava na slavini. Ona oblikuje krajolik, povezuje rijeke, jezera, podzemne vode i more te neprestano kruži prirodom. Promjene koje primjećujemo u rijekama, jezerima, podzemnim vodama i moru često su posljedica prirodnih procesa, ali i ljudskog djelovanja. U ovom poglavlju odgovaramo na pitanja koja građani najčešće postavljaju kada žele razumjeti što se događa s vodom oko nas.

Zašto se ujutro iznad rijeke pojavljuje magla?

Magla se najčešće pojavljuje kada se zrak tijekom noći dovoljno ohladi, a iznad rijeke ili jezera ima dovoljno vlage. Tada se vodena para u zraku kondenzira u sitne kapljice koje lebde neposredno iznad površine vode i stvaraju maglu.

Rijeke, jezera i druga vodna tijela tijekom noći sporije se hlade od okolnog kopna pa često stvaraju povoljne uvjete za nastanak magle, osobito u mirnim i vedrim jutrima. Takva je pojava prirodan dio kruženja vode u prirodi i sama po sebi nije pokazatelj onečišćenja ili loše kakvoće vode.
KAKO NASTAJU PODACI O VODI? Od uzorkovanja do laboratorija i konačne ocjene stanja voda Kada čujemo da je neka rijeka u dobrom stanju ili da je u vodi pronađena određena tvar, iza takve informacije stoje godine sustavnog praćenja, stručnog uzorkovanja i laboratorijskih analiza. Stanje voda ne procjenjuje se prema jednom uzorku, nego na temelju velikog broja podataka prikupljenih prema međunarodno priznatim metodama. U ovom poglavlju objašnjavamo kako nastaju rezultati koji predstavljaju temelj za zaštitu i upravljanje rijekama, jezerima, podzemnim vodama i morem.

Kako znate kakva je voda u Hrvatskoj ako ne uzimate uzorak baš svugdje?

Stanje voda ne prati se tako da se uzorak uzima na svakom metru rijeke, jezera ili mora, nego na mreži pažljivo odabranih mjernih postaja. One se određuju prema stručnim kriterijima, vrsti vodnog tijela, prirodnim obilježjima područja i mogućim pritiscima na okoliš, tako da daju pouzdanu sliku stanja voda kroz prostor i vrijeme.

Rezultati s mjernih postaja ne tumače se izdvojeno, nego zajedno s podacima o protoku, oborinama, geološkim značajkama, korištenju prostora i drugim relevantnim pokazateljima. Zato monitoring nije nasumično uzorkovanje, nego sustavno prikupljanje i stručno vrednovanje podataka na kojima se temelje ocjene stanja voda i odluke o njihovoj zaštiti.
VODA I NOVI IZAZOVI Što danas znamo, a jučer nismo znali Voda je oduvijek bila jedan od najvrjednijih prirodnih resursa, ali nikada se o njoj nije znalo toliko kao danas. Razvoj znanosti omogućio je otkrivanje tvari koje su donedavno bile nevidljive, dok klimatske promjene, nove tehnologije i sve veći pritisci na okoliš postavljaju pitanja na koja prije nekoliko desetljeća nije bilo potrebno tražiti odgovore. U ovom poglavlju donosimo odgovore na neke od najaktualnijih tema o kojima se danas govori kada je riječ o vodi i njezinoj zaštiti.

Hoće li Hrvatskoj uskoro nedostajati pitke vode?

Hrvatska je među europskim državama najbogatijima obnovljivim zalihama slatke vode, ali to ne znači da su one neograničene niti jednako raspoložive u svim dijelovima zemlje i tijekom cijele godine. Sve izraženije suše, promjene u rasporedu oborina i rast potreba za vodom pokazuju koliko je važno odgovorno upravljati ovim vrijednim prirodnim resursom.

Upravo zato zaštita izvorišta, smanjenje onečišćenja, učinkovito korištenje vode i sustavni monitoring imaju ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti opskrbe vodom. Cilj nije samo osigurati dovoljno vode danas, nego i sačuvati njezinu dostupnost i kakvoću za buduće generacije.