Biokovo – Imotska jezera, treći UNESCO Geopark u Hrvatskoj

Uz Park prirode Biokovo, Imotska jezera čine prostor od iznimne kulturne baštine bogatog povijesnog naslijeđa i prirodne vrijednosti koji obuhvaća veliku raznolikost staništa, različitih vrsta biljaka i životinja.

Vijeće UNESCO-ovih Globalnih Geoparkova prihvatilo je Geopark Biokovo-Imotska jezera kao Unescov Svjetski Geopark.

Uz Park prirode Biokovo, Imotska jezera čine prostor od iznimne kulturne baštine bogatog povijesnog naslijeđa i prirodne vrijednosti koji obuhvaća veliku raznolikost staništa, različitih vrsta biljaka i životinja, ali isto tako i geološku raznolikost zastupljenu u brojnim geološkim tvorevinama nastalim u različitim razdobljima prošlosti Zemlje. Taj veliki potencijal ovog područja razlog je zbog kojeg Geopark Biokovo-Imotska jezera postaje treće takvo područje u Republici Hrvatskoj.

Valja podsjetiti da je Biokovo parkom prirode proglašeno 1981. godine zbog iznimne geomorfologije, ponajprije prirodnih ljepota krških krajobraza i biološke raznolikosti. Na Biokovu i u njemu nalaze se, osim krških polja i brojni krški oblici poput grižina ili žliba, kamenica, škrapa, japaga, ponikava, špilja, ponora, jama ledenica, uvala, dubokih klanaca, gudura i dubokih jama od kojih su najpoznatije Amfora (788 m), Mokre noge (842 m), te najdublja jama Njemica (863 m).

Površina novog Geoparka iznosi 431 km2, na kojem živi između 25.000 i 30.000 stanovnika, a obuhvaća Imotski, kao najveći grad i 13 općina. Sjedište Geoparka biti će u Imotskom.

Mario Šiljeg, ravnatelj Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer, ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Parka prirode Biokovo istaknuo je brojne prednosti dobivanja ovog značajnog statusa.

“Turisti ciljano dolaze u područja pod UNESCO-vom zaštitom, za što imamo primjer Plitvičkih jezera. Očekujem da će proglašenje Geoparka Biokovo – Imotska jezera doprinijeti atraktivnosti područja i snažnom razvoju lokalne zajednice, kroz razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i ostalih aktivnosti”.

Ravnatelj Šiljeg je također naglasio da rezultati monitoringa kakvoće vode koje provodi Institut za vode, ukazuju da su površinske kopnene vode u okolici Imotskog pod pritiskom organskog opterećenja zbog poljoprivrede, što je i očekivano za poljoprivredno aktivna područja. Unatoč tome, kroz monitoring je utvrđena velika bioraznolikost vodene flore i faune te pojedine endemske vrste poput ribe imotske gaovice (Delminichthys adspersus). Na mjerama postizanja dobrog stanja se aktivno radi kroz Planove upravljanja vodnim područjem.

Preporuka je navratiti i prošetati stazama Geoparka Biokovo-Imotska jezera i posjetiti najatraktivnije lokacije koje oduzimaju dah svakom putniku namjerniku: od Sky walka, preko vrha Svetog Jure do Modrog jezera, Crvenog jezera, izvora Krčevac u kojem se može, u bistroj vodi izvora, ugledati čovječja ribica, a biokovski med i čaj od ljekovitih biokovskih trava dobrodošla su okrjepa svakom posjetitelju.