Suradnja našeg Instituta s Fizičkim i Geografskim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te Institutom Ruđer Bošković urodila je važnim istraživanjem i publikacijom pod nazivom “New insight into geochemistry and mineralogy of deep caves in Croatian karst and its implications for environmental impacts”, nedavno objavljenom u časopisu Water.
U sklopu istraživanja provedene su analize uzoraka siga, sedimenata, stijena i vode u dubokom kršu Slovačke jame i jamskog sustava Velebita. Slovačka jama dubine 1320 m i jamski sustav Velebita dubine 1026 m nalaze se u zaštićenom Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, nadomak sela Krasno. Istraživanja su nastavljena na prethodno provedena istraživanja u 32 špilje, raspoređene diljem Hrvatske, pri čemu su ustanovljena značajna geokemijska odstupanja u dubokim jamama Sjevernog Velebita.
S obzirom na to da su krš i njegovi vodonosnici osjetljivi na onečišćenja, proučavanje krških sustava nije važno samo za razumijevanje prošlih promjena u okolišu, već i za upravljanje vodnim resursima. Upravo je zato cilj ovog istraživanja bilo istražiti geokemijske i mineraloške različitosti dubokih krških jama te procijeniti njihov utjecaj na rekonstrukciju paleookoliša i praćenje potencijalnih puteva onečišćenja. Geokemijskim i statističkim metodama analiza utvrđena je raspodjela te prijenos elemenata unutar špiljskih sustava.
Utvrđena odstupanja raspodjele elemenata u sigama i sedimentima ukazuju na to da su jame pod najvećim utjecajem prirodnih geokemijskih procesa, ali potencijalno i ljudske aktivnosti. S druge strane, niske koncentracije amonijaka, nitrata, nitrita, ortofosfata, ukupnog dušika i fosfora te ukupnog organskog ugljika u uzorcima vode ukazuju na to da Slovačka jama nije značajno zagađena. S obzirom na to da pH vrijednost, kao i procesi oksidacije i redukcije u okolišu utječu na topivost i prijenos elemenata, utvrđene relativno niske koncentracije elemenata u uzorcima vode ukazuju na oksidativne uvjete, uslijed kojih se elementi talože u sigama, odnosno sedimentu.
Opisano istraživanje je svakako unaprijedilo razumijevanje geokemijskih procesa dubokih špilja, s obzirom na to da su takvi podaci o kršu diljem svijeta prilično oskudni. S obzirom na to da se analizom pomoću pojedinih izotopa može utvrditi izvor elementa, odnosno radi li se o prirodnom ili antropogenom porijeklu elementa, buduća istraživanja bi se svakako trebala usredotočiti na analizu stabilnih izotopa teških metala, posebice olova.
