Europska agencija za okoliš upozorava na zabrinjavajuće stanje europskih voda

Skoro četvrtina podzemnih voda iz kojih se dobiva dvije trećine vode za piće u Europi, nije uspjela dosegnuti propisani prag dobrog kemijskog stanja, a nitrati i pesticidi iz poljoprivrede smatraju se najodgovornijima za tako poraznu ocjenu.

Skoro četvrtina podzemnih voda iz kojih se dobiva dvije trećine vode za piće u Europi, nije uspjela dosegnuti propisani prag dobrog kemijskog stanja, a nitrati i pesticidi iz poljoprivrede smatraju se  najodgovornijima za tako poraznu ocjenu.

Samo 37% europskih jezera i rijeka ispunjava propisane kriterije za dobro ekološko stanje, a više od dvije trećine njih je opterećeno prekomjernim razinama kemijskih onečišćivača, upozorava Europska agencija za okoliš (EEA) u najnovijem izvješću. Uz navedeno, skoro četvrtina podzemnih voda iz kojih se dobiva dvije trećine vode za piće u Europi, nije uspjela dosegnuti propisani prag dobrog kemijskog stanja, a nitrati i pesticidi iz poljoprivrede smatraju se  najodgovornijima za tako poraznu ocjenu. Zaključak izvješća je da se Europa suočava s “ozbiljnim izazovima sigurnosti vode”.

Prema Okvirnoj direktivi o vodama (WFD) Europske unije, vlade su dužne osigurati uz određene iznimke, da sve površinske i podzemne vode postignu dobro stanje u pogledu kemijskog i ekološkog stanja do 2027. godine. Ovom izvješću prethodila je jednako zabrinjavajuća procjene kakvoće vode koju je EEA objavila 2019. godine, kada je sugerirala da je postignut nedovoljan  napredak unatoč rokovima usklađenja. Udruge civilnog društva reagirale su ponovljenim pozivima Europskoj komisiji da osigura provedbu zakonodavnog okvira, uključujući nove zahtjeve iz Zakona o obnovi prirode.

“Vraćanje najmanje 25.000 kilometara rijeka u njihovo stanje slobodnog protoka nije samo ekološka nužnost: to je predanost bioraznolikosti i našoj budućnosti,” rekao je Andras Krolopp, voditelj politike bioraznolikosti u The Nature Conservancy in Europe, pozivajući se i na UN-ova izvješća.

S druge strane, raste pritisak isporučitelja vodnih usluga i nacionalnih nadležnih tijela iz vodnog gospodarstva zbog iznimno visokih ulaganja koja su potrebna za rješavanje rastućeg problema nestašice vode, kojeg multipliciraju i sve izraženije posljedice klimatskih promjena. Procjene relevantnih čimbenika govore o tome kako će biti nužno uložiti 255 milijardi eura kako bi se u sektoru vodnog gospodarstva osigurala usklađenost sa zakonodavstvom EU. Istodobno, skupina od 13 multinacionalnih kompanija objavila je zajedničku izjavu kojom pozivaju kreatore politike EU da uvedu digitalne tehnologije kako bi uskladili “jako fragmentirano” upravljanje vodama koje otežava provedbu Okvirne direktive o vodama (WFD) i drugih vodnih direktiva (direktiva o vodi za ljudsku potrošnju, o otpadnim vodama, o industrijskim emisijama te onu mjerodavnu za sprječavanje poplava).

“Trenutačno postoji nedostatak pouzdanih podataka i nedostatak mjerenja na razini EU-a, na primjer o pitanjima kao što su gubici vode u sustavu javne vodoopskrbe – što za posljedicu ima nedostatak uvida u to koje konkretne mjere i aktivnosti treba poduzeti”, pišu u svojoj izjavi.

Više na: https://www.eea.europa.eu/en/analysis/publications/europes-state-of-water-2024