Farmaceutici u površinskim vodama

Među zagađivačima koji izazivaju sve veću zabrinutost zbog svoje izražene pojavnosti u vodama i vodenom okolišu svakako su i lijekovi i proizvodi za osobnu njegu. Mogu imati i imaju negativan utjecaj na floru i faunu te zdravlje ljudi.

Među zagađivačima koji izazivaju sve veću zabrinutost zbog svoje izražene pojavnosti u vodama i vodenom okolišu svakako su i lijekovi i proizvodi za osobnu njegu. Mogu imati i imaju negativan utjecaj na floru i faunu te zdravlje ljudi.

Najčešće uočene vrste lijekova u vodi su antibiotici, protuupalni lijekovi, lijekovi za bolesti srca te antidepresivi i lijekovi za smirenje.

Od otkrića prvog antibiotika 1929. godine razvijene su različite skupine antibiotika čija je primjena u humanoj i veterinarskoj medicini dovela do značajnog smanjenja smrtnosti i komplikacija uzrokovanih infekcijama. Međutim, prekomjerna upotreba antibiotika pretvorila je najjači farmaceutski izum u potencijalnu prijetnju za okoliš i zdravlje ljudi. Od 2000. do 2015. godine razina upotrebe antibiotika porasla je za 65%, a predviđa se da će do 2030. godine taj porast iznositi 200%.

Unošenjem lijeka u organizam dio aktivne tvari lijeka se metabolizira dok se veći dio  izlučuje nepromijenjen. Među glavnim izvorima farmaceutika u okolišu su bolničke i industrijske otpadne vode te postrojenja za obradu komunalnih otpadnih voda. Konvencionalni načini obrade otpadnih voda nisu dovoljno učinkoviti te u potpunosti ne uklanjaju ove tvari koje se onda prenose do površinskih voda.

Iako se lijekovi u rijekama nalaze u relativno niskim koncentracijama, u posljednje vrijeme ipak izazivaju sve veću zabrinutost znanstvene i stručne javnosti. Zato je farmaceutike i ostale onečišćujuće tvari važno sustavno pratiti s ciljem njihove pravovremene detekcije u okolišu.  Istodobno, informacije o njihovom ponašanju u okolišu, štetnim učincima u vodi, sedimentu i bioti bitni su za uspostavljanje kriterija kvalitete vode i standarda za ispuštanje farmaceutika.

Za potrebe monitoringa kakvoće površinskih voda, u Institutu za vode Josip Juraj Strossmayer, razvijene su analitičke metode za identifikacije i kvantifikacije onečišćujućih tvari tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti spregnute s masenom spektrometrijom (HPLC-MSMS). Ovim vrlo brzim, pouzdanim i osjetljivim metodama prati se prisutnost više od 100 različitih vrsta farmaceutika i njihovih metabolita.

Redovite analize pokazuju da su koncentracije antibiotika i drugih lijekova u rijekama koje su izložene otpadnim vodama iz sustava javne odvodnje veće nego u rijekama koje nemaju takav negativan utjecaj. Zato je vrlo važno kontinuirano raditi na sustavnom monitoringu ovih zagađivala, uz istodobnu izgradnju tehnološki naprednih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.