Nedaleko od Šibenika, u donjem toku rijeke Krke, nalazi se Prokljansko jezero, drugo najveće u Hrvatskoj s površinom od oko 11 km². Iako nosi naziv jezero, u znanstvenom smislu riječ je o estuarijskom proširenju rijeke Krke u kojem se susreću riječni i morski utjecaji.

Smješteno unutar zaštićenog područja Nacionalnog parka Krka, jezero se napaja vodama Krke i Guduće te je Prokljanskim kanalom povezano s Jadranskim morem kod Zatona. Lakši sloj slatke vode zadržava se pri površini, dok se gušća morska voda nalazi u dubljim dijelovima, stvarajući stabilnu uslojenost koja bitno utječe na ekološke procese. Najveća dubina jezera iznosi oko 25 metara, dok kanal doseže više od 36 metara. Susret slatke i slane vode pogoduje bioraznolikosti pa je na ovom području zabilježeno oko 150 vrsta ptica. Kanal je poznat i po uzgoju orada, brancina i dagnji, iako nagli dotok slatke vode tijekom obilnih oborina može narušiti ravnotežu saliniteta. Zbog povremenog prodora mora u dublje slojeve, izostaje tipična slatkovodna riblja fauna.

Posebnost Prokljanskog jezera je kriptodepresija: površina mu je iznad razine mora, a dno ispod nje. U središnjem dijelu nalazi se otočić Stipanac s ostacima crkve sv. Stipana. Uz otočić se veže legenda o Gavanu i Gavanuši, bogatim supružnicima čiji su dvori, prema usmenoj predaji, potopljeni nakon što je Gavanuša ponizila prosjaka koji je bio prerušeni anđeo. Iako se ne može smatrati povijesnom činjenicom, legenda je trajan dio lokalne kulturne baštine pa mještani otočić i danas nazivaju Gavanovim dvorima.

Zbog osjetljive ravnoteže između slatke i morske vode, Prokljansko jezero zahtijeva kontinuirano praćenje. Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ na mjernim postajama rijeke Krke i Prokljanskog jezera provodi sustavno praćenje kakvoće vode te ocjenjuje ekološko i kemijsko stanje ovog jedinstvenog estuarijskog sustava.

Tekst pripremila: Lucija Podrug