Glavni laboratorij
Služba za biološka ispitivanja je dio Glavnog laboratorija za vode i već dugi niz godina sudjeluje u ocjeni ekološkog stanja / potencijala površinskih voda na temelju bioloških elemenata kakvoće vode. Implementacijom Okvirne direktive o vodama (ODV) kao krovnog propisa na području gospodarenja vodama u zemljama Europske unije, klasifikacija ekološkog stanja provodi se na temelju bioloških kao glavnih, te hidromorfoloških, fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata kakvoće kao podržavajućih. Na taj se način u prvi plan stavljaju živi organizmi koji integriraju brojne pritiske (stresore) kojima su izloženi u svojem vodenom okolišu i otkrivaju dugoročne promjene kakvoće vode i staništa. Zbog navedenog, korištenje bioloških elemenata kakvoće ima značajne prednosti u usporedbi s tradicionalnim metodama, gdje su se najčešće koristili fizikalni i kemijski pokazatelji za procjenu kakvoće vode koji odražavaju samo točkasto, odnosno trenutno onečišćenje.
Klasifikacijski sustav kakvoće površinskih voda uključuje pet klasa: vrlo dobru, dobru, umjerenu, lošu i vrlo lošu. Vrlo dobro stanje definirano je kao biološko, kemijsko i hidromorfološko stanje bez ili s vrlo malim ljudskim utjecajem. Najbolje stanje koje se može postići je „referentno stanje“, a uvjeti koji tamo vladaju su „referentni uvjeti“ i oni su specifični za svaki vodni tip s obzirom da se uvjeti i sastav bioloških zajednica razlikuju među regijama, ali i lokalno između različitih vodnih tipova. Ocjena kakvoće temelji se na opsegu odstupanja od tih uvjeta. Dobro stanje znači „malo“ odstupanje, umjereno stanje znači „umjereno“ odstupanje itd. Dakle, možemo reći da su uvjeti u vodenim sustavima rezultat kombinacije prirodnih i antropogenih čimbenika.
Za mjerenje učinaka određenog pritiska i razumijevanje promjena u sastavu vrsta unutar zajednica, potrebno je znati koliko su pojedine vrste osjetljive na određene pritiske. Posljedica svih pritisaka kojima je zajednica bila izložena jest izmjena sastava i strukture zajednice, od smanjenja udjela osjetljivih svojti do njihovog potpunog gubitka te, posljedično, naseljavanje drugih, tolerantnijih vrsta. Na taj način nova zajednica može biti vrlo izmijenjena u usporedbi s referentnom, kako taksonomski tako i funkcionalno. Možemo reći da što je pritisak veći, zajednice su najčešće sve siromašnije brojem vrsta te su karakterizirane vrstama koje su sve tolerantnije na reducirajuće uvjete i toksičnost.
S ciljem pouzdane procjene ekološkog stanja u površinskim vodama, ODV preporuča korištenje različitih skupina vodenih organizama, odnosno bioloških elemenata kakvoće – makrozoobentosa (bentoskih makrobeskralješnjaka), fitobentosa, fitoplanktona, riba i makrofita. Služba za biološka ispitivanja trenutno obrađuje tri elementa kakvoće vode: makrozoobentos, fitobentos i fitoplankton što uključuje uzimanje uzoraka, obradu uzoraka i determinaciju organizama te izračun ekološkog stanja površinskih voda na temelju utvrđenih organizama. Popis utvrđenih organizama s neke mjerne postaje te njihova zastupljenost temelj su svih metričkih izračuna ekološke kakvoće.
Biološki element kakvoće makrozoobentos obuhvaća životinje uglavnom vidljive golim okom koje obitavaju na podlogama na dnu površinskih voda (npr. rakovi, puževi, školjke, kukci itd.). Zahvaljujući relativno dobrom poznavanju ekoloških zahtjeva, odnosno odgovora na različite okolišne varijable i stresore, makrozoobentos se smatra jednim od najboljih pokazatelja kakvoće staništa i vode u tekućicama, naročito po pitanju organskog opterećenja i hidromorfoloških zahvata. Makrozoobentos ima važnu ulogu u kruženju hranjivih tvari u slatkovodnim ekosustavima, a bitan je dio hranidbenih mreža budući da su gotovo svi makrobeskralješnjaci potencijalni izvor hrane za veće životinje kao što su ribe i ptice.
Biološki element kakvoće fitobentos obuhvaća alge koje žive u obraštaju, odnosno na površini supstrata površinskih voda. Koristi se u ocjeni ekološkog stanja kakvoće vode jer je jednostavan za uzorkovanje te je među prvim biološkim elementima kakvoće koji reagiraju na promjene kakvoće vode. Kako bi se dodijelila ocjena ekološkog stanja prema navedenom pokazatelju, iz fitobentosa se analiziraju dijatomeje (alge kremenjašice) koje obitavaju u svim vrstama biotopa te daju predvidljiv odgovor na obogaćivanje vode hranjivim tvarima (eutrofikaciju) što ih čini pouzdanim pokazateljima ekološke kakvoće.
Biološki element kakvoće fitoplankton je izrazito raznolika skupina fotosintetskih cijanobakterija i eukariotskih algi prilagođenih životnim uvjetima u slobodnom stupcu vode. Koristi se kao pokazatelj stanja voda u jezerima i vrlo velikim rijekama, odnosno tamo gdje je moguć razvoj fitoplanktonske zajednice. S obzirom da povećana koncentracija hranjivih tvari u vodi potiče prekomjeran rast fitoplanktona kao primarnog proizvođača, fitoplankton je dobar pokazatelj eutrofikacije u vodenim ekosustavima.
Služba za biološka ispitivanja trenutno broji 8 djelatnika biologa, s ciljem povećanja broja djelatnika. Svi su djelatnici obavezni educirati se kako unutar službe tako i na vanjskim edukacijama u svrhu pružanja vjerodostojne ocjene kakvoće vode. Točnost determinacija organizama potvrđuju u međunarodnim interkalibracijama na kojima uredno postižu dobre rezultate, kao i u međulaboratorijskim poredbenim ispitivanjima sa susjednim zemljama gdje se razmjenjuju rezultati analiza sa zajedničkih mjernih postaja na graničnim vodotocima. Osim toga, sudjeluju na kongresima i seminarima te su znanstveno aktivni kroz znanstvene i stručne publikacije u domaćim i međunarodnim časopisima s neovisnom recenzijom.