GLAVNI LABORATORIJ
Kvalitetni i pouzdani rezultati ispitivanja kemijskog i ekološkog stanja vodnih tijela su važni jer služe za ocjenu ekološkog i kemijskog stanja voda te predstavljaju podlogu za donošenje kvalitetnih planova upravljanja vodnim područjima.
Kada govorimo o kemijskom stanju voda na razini Europske unije definirani su standardi kakvoće vodnog okoliša (SKVO) za 45 prioritetnih tvari. Također, za ocjenu ekološkog stanja voda svaka zemlja članica EU obvezna je postaviti i dodatne SKVO za specifične onečišćujuće tvari koje se ispuštaju u vodna tijela.
Metodologija ocjenjivanja stanja voda ne uzima u obzir posljedice izloženosti ekosustava smjesama različitih kemikalija koje nastaju u okolišu kao niti njihove kumulativne učinke.
Obzirom na prethodno navedeni broj zakonom određenih SKVO treba naglasiti kako je u Europi komercijalno dostupno preko 100.000 kemijskih tvari te postaje jasno kako je pred analitičarima i pred zakonodavnim tijelima veliki izazov u očuvanju vodenog okoliša.
U vodenom okolišu pronalazimo smjese različitih kemikalija (antiseptici, surfaktanti, metaboliti tenzida, usporivači gorenja, biocidi, sredstva za osobnu njegu, farmaceutici, hormoni, UV blokeri, industrijske kemikalije, nanočestice, endokrini disruptori, droge i ostalo).
Kemikalije iz okoliša utječu na biološke sustave na različitim razinama organizacije, od pojedinačnih enzimskih sustava preko stanica, organa, pojedinačnih organizama i populacija do čitavih ekosustava.
Toksični učinci smjese mogu se pojaviti čak i ako su sve komponente smjese prisutne u vrlo niskim koncentracijama jer njihovo zajedničko djelovanje može uzrokovati štetne učinke na vodene organizme.
Za procjenu kakvoće vode obzirom na zakonski regulirane spojeve i ostale koji su prisutni u vodnom okolišu, ali nisu zakonski regulirani potrebne su integrativnije metode poput ekotoksikoloških ispitivanja.
Od velike je važnosti pratiti i zakonski ne regulirane spojeve s ciljem pravovremene detekcije promjena u okolišu, definiranja baze specifičnih zagađivala za riječne bazene i razvoja novih pristupa za karakterizaciju složenih okolišnih smjesa različitih kemikalija. Za tu svrhu je u Institutu za vode Josip Juraj Strossmayer razvijena metoda ne-ciljnog analitičkog pretraživanja na tekućinskom kromatografu visoke djelotvornosti spregnutog sa spektrometrijom masa visoke razlučivosti kojom se provodi kvalitativno prepoznavanje velikog broja različitih skupina organskih zagađivala.
Prepoznavanje pritisaka onečišćujućih tvari ovisno o njihovim potencijalnim ekotoksikološkim i toksikološkim učincima te o njihovim razinama zastupljenosti u vodenom okolišu i utjecaju na vodene ekosustave prvi je korak u uspješnom upravljanju ekosustavima.
Sustavno praćenje nereguliranih tvari u vodenom okolišu, njihova prioritizacija temeljem njihove postojanosti, bioakumulacije i toksičnosti i nastavno prateća ekotoksikološka istraživanja predstavljaju izuzetno obiman multidisciplinaran posao kojemu je krajnji cilj definiranje novih standarda kakvoće vodnog okoliša za specifične onečišćujuće tvari čime će se doprinjeti reguliranju njihovog ispuštanja u okoliš.