Glavni laboratorij
Služba za ispitivanje organskih pokazatelja bavi se razvojem i primjenom instrumentalnih metoda za određivanje organskih spojeva u površinskim kopnenim vodama i sedimentu.
Sofisticirana instrumentalna opremu omogućava razvoj selektivnih i osjetljivih metoda za detekciju i kvantifikaciju organskih zagađivala, koje udovoljavaju zahtjevima Europskog i nacionalnog zakonodavstva iz područja vodnoga gospodarstva za sve nižim granicama kvantifikacije.
Monitoring voda od iznimne je važnosti za dobivanje šire slike stanja okoliša te je ključan za pregled i odabir potencijalno opasnih tvari čiju prisutnost je potrebno pratiti. Najvažniji dokument vodne politike Europske Unije je Okvirna direktiva o vodama (Water Framework Directive) iz 2000. godine. U skladu s Okvirnom direktivom o vodama sastavljen je popis prioritetnih tvari na kojem se nalaze kemijske tvari i skupine tvari koje su klasificirane kao izrazito toksične i postojane u okolišu i čija prisutnost predstavlja rizik za vodeni ekosustav. Revizijom popisa prioritetnih tvari, Europska komisija uočava postojanje novih onečišćujućih tvari koje se smatraju potencijalnim kandidatima za listu prioritetnih tvari, stoga uvodi novi mehanizam, Popis praćenja (Watch list) koji se mijenja i nadopunjuje svakih 2 godine.
Služba za ispitivanje organskih pokazatelja prvenstveno se bavi sustavnim praćenjem prioritetnih i prioritetnih opasnih tvari u svrhu procjene dobrog stanja površinskih kopnenih voda i sedimenta. Provodi se i praćenje drugih zagađivala s Popisa praćenja (Watch list) koji svojom prisutnošću u vodama i sedimentu predstavljaju potencijalnu prijetnju za zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Na popisu praćenja nalaze se i tvari koje pripadaju skupinama pesticida, farmaceutika i proizvoda za osobnu njegu.
Primjenom suvremenih tehnika tekućinske i plinske kromatografije spregnutih sa spektrometrijom masa u Službi za ispitivanje organskih pokazatelja određuje se više od 400 različitih organskih zagađivala.
Jedna od najčešće korištenih analitičkih metoda za identifikaciju i kvantifikaciju spojeva iz skupine lijekova i pesticida u uzorcima iz vodenog okoliša, pri vrlo niskim granicama detekcije, je tekućinska kromatografija spregnuta s tandemskom spektrometrijom masa.
Lijekovi su prirodni ili sintetski spojevi koji se koriste za liječenje ili prevenciju raznih bolesti kod ljudi i životinja. Kontinuirani rast proizvodnje i povećana potrošnja lijekova utjecali su na sve veću prisutnost ovih spojeva i njihovih metabolita u vodama i vodenom okolišu. Zbog svojstava poput postojanosti u okolišu, bioakumulacije u organizmu, utjecaja na rast i razmnožavanje, predstavljaju opasnost za vodeni ekosustav.
Pesticidi su sintetski proizvedeni kemijski spojevi klasificirani kao otrovi. Osim što su štetni za korov, glodavce i kukce, pojedine vrste su i dokazano kancerogene za ljude.
Inovativnom tehnikom disperzivno tekućinsko-tekućinske mikroekstrakcije (DLLME) kombinirane s plinskom kromatografijom spregnutom sa spektrometrijom masa razvijene su visoko osjetljive metode za određivanje spojeva iz skupina pesticida, PAH-ova, PCB-a te različitih plastifikatora, usporivača gorenja i tributil kositra. Neki spojevi iz navedenih skupina spojeva (njih 25) zbog svoje toksičnosti nalaze se na popisu prioritetnih i drugih onečišćujućih tvari u površinskim vodama.
Spregnutom tehnikom plinske kromatografije s tandemskom spektrometrijom masa određuju se poliklorirani dibenzodioksini i poliklorirani dibenzofurani (Dioksini). Dioksini su većinom neželjeni nusprodukti industrijskih procesa i ne postoji namjerna proizvodnja istih. U prirodi se u malim količinama mogu naći kao produkt šumskih požara i vulkanske aktivnosti. Emisija dioksina je rezultat spaljivanja otpada, izgaranja goriva (drvo, ugljen, nafta), izbjeljivanja pulpe i papira upotrebom klora, proizvodnje kloriranih pesticida, spaljivanja plastike i materijala koji sadrže klor. Dioksini u vodu mogu migrirati iz zagađenog zraka i erozijom zemlje u kojoj su deponirani dioksini iz zraka ili ispustima iz kemijske industrije.
Plinska kromatografija spregnuta sa spektrometrijom masa koristi se i za identifikaciju i kvantifikaciju lakohlapljivih organskih spojeva koji imaju temperaturu vrelišta ispod 200˚C. Za detekciju ovih spojeva koristi se Headspace tehnika uzorkovanja. Ovakva analiza zahtijeva da spojevi od interesa imaju visoku hlapljivost, dok je ostatak uzorka mnogo manje hlapljiv ili nije hlapljiv. Headspace metodom se određuju aromatski ugljikovodici poput benzena, toluena i m-ksilena, p-ksilena te o- ksilena koji nastaju u procesima u naftnoj industriji, a nalaze se i u katranu kamenog ugljena.
Svi lakohlapljivi organski spojevi su toksični, a u organizam mogu ući udisanjem, putem kože i probavnog sustava.
Za potrebe provedbe monitoringa površinskih kopnenih voda, djelatnici Službe provode validacije instrumentalnih metoda, redovito uzorkovanje voda i sedimenta na predviđenim lokacijama, pripremu i analizu uzoraka te obradu podataka.