U okviru Europskoga zelenog plana, ključnoga strateškog razvojnog dokumenta Europske unije kojim se želi osigurati klimatska neutralnost te čisto, kružno gospodarstvo do 2050. godine, usvojen je akcijski plan kojim se nastoji potaknuti učinkovito iskorištavanje prirodnih resursa, očuvanje i obnova biološke raznolikosti te smanjenje onečišćenja svih sastavnica okoliša a posebice voda.
U tom kontekstu, predložene su izmjene i dopune postojećih europskih direktiva koje se odnose na vodno gospodarstvo, budući da urađene ex-post evaluacije i procjene prikladnosti postojećeg zakonodavstva kao i prakse u državama čanicama EU, ukazuju na manjkavu integraciju ciljeva vezanih uz vodu kao i neadekvatna ulaganja država članica u projekte i programe vodnog gospodarstva. Uzimajući u obzir očekivane promjene u vodnom gospodarstvu kao i ključne izazove s kojima se Republika Hrvatska susreće u narednom periodu, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održan je Okrugli stol na temu „Znanstvena osnova za implementaciju ključnih strategija Europskoga zelenog plana u vodno zakonodavstvo Republike Hrvatske”.
Sudionici okruglog stola bili su: izv. prof. dr. sc. Mario Šiljeg, ravnatelj Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer, dr. sc. Snježana Herceg Romanić s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, dr. sc. Siniša Širac iz Hrvatskih voda i izv. prof. dr. sc. Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Ravnatelj Šiljeg istaknuo je važnost monotoringa kojeg provodi Institut za vode, kao ključne pretpostavke za kreiranje učinkovitih politika zaštite i postizanja dobrog stanja voda. Svojevrsnim presjekom rezultata monitoringa kroz posljednjih nekoliko godina ukazao je na trendove u kakvoći naših rijeka, jezera, podzemnih i priobalnih voda. Kao glavne izazove istaknuo je još uvijek pojačane koncentracije dušičnih spojeva poput ukupnog dušika, nitrata te amonijaka u površinskim vodama što je uglavnom posljedica neadekvatne primjene umjetnih gnojiva u poljoprivredi te prekoračenje dopuštenih vrijednosti za pojedine policikličke aromatske ugljikovodike koji nastaju kao posljedica izgaranja organskih tvari u kućanstvu ili industriji.
Glede stanja podzemnih voda, iznio je upozoravajuće podatke stanja vodnih tijela Neretve zbog prekoračenih graničnih vrijednosti za kloride što je posljedica s jedne strane sve izraženijih klimatskih promjena koje se u ovom slučaju očituju kroz porast razine mora te nekontroliranog nastavka izgradnje hidroenergetskih objekata u Republici Srpskoj što uključuje i preusmjeravanje voda neretvanskog slijeva u slijev Trebišnjice.
Ravnatelj Šiljeg govorio je i o ulozi Instituta kao nacionalnog edukacijskog tijela u vodnom gospodarstvu te o izradi više kurikuluma, posebno istaknuvši spremnost i nužnost suradnje s hrvatskom akademskom zajednicom na tom području.
Sudionici okruglog stola naglasili su kako će za postizanje novih, postroženih ciljeva u vodnom gospodarstvu, ključni izazov biti osigurati visoke iznose financijskih sredstva te naglasili nužnost senzibiliziranja javnosti za primjenu dostupnih tehnologija uključujući i termičke metode obrade kada su u pitanju muljevi iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
