Međunarodna ekspedicija “Zajedničko istraživanje Dunava”
Dužinom toka od skoro 2900 km, Dunav je druga najveća rijeka Europe. Površinom slivnog područja od preko 803.000 km2, pokriva područje 19 zemalja i 79 milijuna stanovnika.
Dužinom toka od skoro 2900 km, Dunav je druga najveća rijeka Europe. Površinom slivnog područja od preko 803.000 km2, pokriva područje 19 zemalja i 79 milijuna stanovnika. Stoga je Dunav sa svojim pritokama izložen neprekidnom antropogenom pritisku koji ugrožava biljni i životinjski svijet te kvalitetu života ljudi uz samu rijeku.
Kako bi tako značajan eko-sustav bio održiv, osnovana je Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (The International Commission for the Protection of the Danube River – ICPDR) kao transnacionalno tijelo koje radi na osiguravanju održivog i pravednog korištenja voda u slivu rijeke. Rad ICPDR-a temelji se na Konvenciji o zaštiti rijeke Dunav, glavnom pravnom instrumentu za suradnju i prekogranično upravljanje vodama u dunavskom slivnom području. Osnovni cilj ove konvencije je osigurati da se površinskim i podzemnim vodama u slivu rijeke upravlja na održiv i pravičan način, a Republika Hrvatska ju je potpisala 1994. godine
2000. godine ICPDR je postao i platforma za provedbu svih prekograničnih aspekata Okvirne direktive o vodama, a 2007. godine preuzima odgovornost za koordinaciju provedbe EU Direktive o poplavama unutar sliva rijeke Dunav. Glavni ciljevi ove organizacije su čišći, zdraviji i sigurniji Dunav. U širem smislu riječi to znači smanjenje onečišćenja iz kućanstava, industrije i poljoprivrede, zaštitu riječnog ekosustava radi osiguravanja staništa za biljke i životinje te osiguravanje vode za ljudsku potrošnju i rekreacijske aktivnosti, kao i sigurnije okruženje za život ljudi bez straha od poplava.
Od brojnih aktivnosti koje se provode u organizaciji ICPDR-a, jedna je i organizacija međunarodne ekspedicije pod nazivom „Zajedničko istraživanje Dunava“ (Joint Danube Survey, JDS) u kojoj istovremeno sudjeluje većina zemalja, a čija je ključna uloga proizvesti pouzdane i usporedive informacije o pažljivo odabranim elementima kakvoće vode za cijeli tok rijeke Dunav, uključujući njegove glavne pritoke. Do sada su provedena četiri takva istraživanja u razmaku od šest godina, a peti se planira za 2025. godinu.
Institut za vode Josi Juraj Strossmayer u radu ICPDR-a sudjeluje kroz rad u stručnim grupama, provođenju monitoringa i razmjenu podataka u okviru transnacionalne mreže za praćenje kakvoće vode, u organizaciji „Zajedničkog istraživanja Dunava“ i drugim aktivnostima. Tijekom provedbe istraživanja, Institut sudjeluje u analizama bioloških, fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata kakvoće te u radu Glavnog tima stručnjaka za biologiju i kemiju koji su zaduženi za edukaciju nacionalnih timova stručnjaka, nadzor provedbe istraživanja te obradu podataka i interpretaciju rezultata.
Posljednja ekspedicija „Zajednička istraživanja Dunava“ je primjenom novih metoda, poput analize okolišne DNA, potvrdila kako je bioraznolikost vodenih organizama na zavidnoj razini, unatoč naglašenom pritisku hidrocentrala te onečišćenja iz kućanstava i poljoprivrede. Istraživanja su također pokazala uspješnost smanjivanja pritiska otpadnih voda kroz uređaje za pročišćavanje s visokim stupnjem u zemljama gornjeg toka Dunava te da je Dunav na većini svoga toka siguran za kupanje. Na mrežnoj stranici ICPDR-a mogu se pronaći svi rezultati istraživanja, te različite dodatne informacije i fotografije.
