Međunarodni dan rijeke Drave

Danas, 23.09. obilježava se Međunarodni dan rijeke Drave, povodom kojeg Sveučilište Sjever u suradnji s Varaždinskom županijom organizira prigodno obilježavanje koji počinje u 18 h u Skupštinskoj dvorani Varaždinske županije.

Danas, 23.09. obilježava se Međunarodni dan rijeke Drave, povodom kojeg Sveučilište Sjever u suradnji s Varaždinskom županijom organizira prigodno obilježavanje koji počinje u 18 h u Skupštinskoj dvorani Varaždinske županije. Program koordinira Lovorka Gotal Dmitrović sa Sveučilišta Sjever a predavanja će održati Vladimir Huzjan, upravitelj Zavoda za znanstveni rad pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Varaždinu te Lucija Radetić i Lucija Plantak s Geotehničkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Rezultate projekta Hrvatskih voda s partnerima, DravaLife, predstavit će voditelj projekta Igor Tošić, dok će učenici Prve privatne gimnazije Varaždin, Jan Levatić i Tomislav Dmitrović, pod vodstvom profesora Marka Pavlovića predstaviti novi projekt u sklopu ProBleua.

Prigodnom izložbom učenici osnovnih škola prezentirati će kako djeca u slici i riječi doživljavaju važnost rijeke. Na kraju događaja, moći će se pogledati izložba Staništa rijeke Drave i neke od najznačajnijih vrsta, autora Gorana Šafareka. Događaj je otvoren za javnost te su pozivani svi zainteresirani da se pridruže.

Drava je rijeka duga 749 km koja povezuje alpska područja Italije, Austrije i Slovenije s panonskim područjima Hrvatske i Mađarske. Jedna je od najvećih pritoka Dunava te zajedno s Murom i Dunavom čini veliko europsko riječno područje.  Unatoč provedenim zahvatima pregrađivanja i regulacije Drava je danas jedna od posljednjih očuvanih nizinskih rijeka u srednjoj Europi, koju još uvijek obilježava velika biološka i krajobrazna raznolikost.

Kakvoća vode rijeke Drave je u vrlo dobrom ili dobrom ekološkom stanju prema fizikalno-kemijskim pokazateljima, dok je ocjena ekološkog stanja nešto lošija prema biološkim pokazateljima kakvoće, u glavnom kao posljedica hidromorfoloških promjena vezanih uz korištenje njenog hidropotencijala za proizvodnju električne energije ili utvrđivanja obala zbog obrane od poplave. Ono što svakako zaslužuje dodatan oprez i povećane mjere ublažavanja negativnih utjecaja je kemijsko stanje, prvenstveno pojava povišenih koncentracija benzo(a)pirena i cipermetrina iz reda pesticida.