Monitoring
Monitoring stanja voda podijeljen je u tri osnovne cjeline u skladu s ciljevima: nadzorni monitoring, operativni monitoring i istraživački monitoring.
1. Nadzorni monitoring koji ima ciljeve
2. Operativni monitoring s ciljevima
3. Istraživački monitoring se provodi
Monitoring tvari s popisa praćenja
Monitoring uključuje i praćenje tvari s Popisa praćenja koje je potrebno pratiti diljem EU u području vodne politike. Provodi se na odabranim postajama tijekom razdoblja od najmanje godine dana.
Mreža mjernih postaja
Mreža mjernih postaja za obavljanje monitoringa stanja površinskih voda uspostavlja se na način koji:
Ocjena ekološkog stanja / potencijala voda temelji se na nekoliko ključnih elemenata kakvoće, koji su grupirani u četiri glavne kategorije: biološki elementi, osnovni fizikalno-kemijski elementi, specifične onečišćujuće tvari i hidromorfološki elementi.
Temeljem definiranog u Okvirnoj direktivi o vodama razlikujemo ukupno pet bioloških elemenata u rijekama i jezerima: fitoplankton, fitobentos, makrofita, makrozoobentos i ribe.
Biološki elementi kakvoće za prijelazne vode uključuju fitoplankton, makroalge, morske cvjetnice, makrozoobentos i ribe. U priobalnim vodama biološki elementi uključuju fitoplankton, makroalge, morske cvjetnice i makrozoobentos.
Osnovni fizikalno-kemijski i kemijski elementi kakvoće u površinskim kopnenim vodama su temperatura, salinitet, pH, režim kisika i koncentracija hranjivih tvari te specifične onečišćujuće tvari (arsen, bakar, cink, krom i njihovi spojevi, fluoridi i organski vezani halogeni). U prijelaznim i priobalnim vodama ovi pokazatelji obuhvaćaju temperaturu, uvjete režima kisika, prozirnost, koncentraciju hranjivih tvari te specifične onečišćujuće tvari.
Hidromorfološki elementi kakvoće za rijeke uključuju elemente hidrološkog režima, kontinuitet rijeke i morfološke uvjete, dok za jezera uključuju hidrološki režim i morfološke uvjete. Za prijelazne vode i priobalne vode hidromorfološki elementi uključuju režim plime i oseke te morfološke uvjete.
Osim pokazatelja koji se koriste za ocjenu ekološkog stanja u okviru nadzornog i operativnog monitoringa prate se i dodatni fizikalno-kemijski pokazatelji, ioni i onečišćujuće tvari, koji se primjenjuju primjerice za praćenje učinaka onečišćenja zraka na vodene ekosustave.
Elementi kemijskog stanja
Elementi kemijskog stanja uključuju prioritetne i opasne tvari koje se ocjenjuju prema standardima kakvoće okoliša koji su definirani za svaku kategoriju tvari. Dobro stanje postignuto je ukoliko promatrani pokazatelji ne premašuju granične vrijednosti izražene kao:
Kemijsko onečišćenje površinskih voda predstavlja prijetnju za vodni okoliš zbog učinaka kao što su akutna i kronična toksičnost za vodne organizme, akumuliranje u ekosustavima te gubitak staništa i bioraznolikosti, kao i prijetnju za ljudsko zdravlje. Popis praćenja sadrži tvari ili skupine tvari koje nisu obuhvaćene sustavnim monitoringom niti su predmet kontrole ispuštanja unutar važećih propisa, tako da o njihovoj pojavi i mogućim štetnim učincima u vodenom okolišu nema puno podataka.
Ocjena stanja voda
U slučaju ocjene količinskog stanja geotermalnih i mineralnih voda elementi za ocjenu uključuju razinu podzemne vode ili hidrostatički tlak i izdašnost dok elementi za ocjenu kemijskog stanja uključuju onečišćujuće tvari-nitrate i pesticide te sumu trikloretilena i tetrakloretilena.
Stanje tijela podzemne vode određuje se na temelju rezultata monitoringa podzemnih voda sukladno metodologijama iz Plana upravljanja vodnim područjima, a ocjenjuje se u odnosu na kemijsko i količinsko stanje ovisno o tome koje je lošije, a ocjena stanja može biti dobro ili loše stanje.
Monitoring se provodi i na područjima voda pogodnih za život slatkovodnih riba, površinskih voda u čijem se slivnom području nalaze zahvati vode namijenjene ljudskoj potrošnji, ranjivim i osjetljivim područjima te područjima ekološke mreže provođenjem ispitivanja elemenata kakvoće u zaštićenim područjima.