Kao posljedica različitih ljudskih djelatnosti danas je u upotrebi više od tisuću vrsta pesticida. Njihova najčešća primjena je kod zaštite biljaka, čuvanja hrane u skladištima, suzbijanja glodavaca i drugih štetočina i slično. Zabrinjavajuća je činjenica da je kontinuiranom upotrebom pesticida došlo do razvijanja otpornosti biljnog i životinjskog svijeta, što za posljedicu ima korištenje ovih spojeva u sve većim količinama. Posljedično, izvor pesticida u površinskim vodama je primarno od ispiranja poljoprivrednih površina. Nakon tretiranja poljoprivrednih kultura i kišnog vremena, pesticidi predstavljaju potencijalni izvor onečišćenja i podzemnih voda.
Pesticidi su sintetski proizvedeni kemijski proizvodi. Klasificirani su kao otrovi. Osim što su štetni za korov, glodavce i insekte, pojedine vrste su i dokazano kancerogene za ljude. Mogu povećati rizik za razvoj autizma, uzrokovati oštećenje unutrašnjih organa (bubrega, pluća i jetre) i ometati normalno lučenje endokrinih hormona. Zbog toga su određeni pesticidi zabranjeni za upotrebu, kao na primjer: DDT (diklor-difenil-trihloretan), endrin, klorpirifos, diklorvos, lindan i brojni drugi.
Institut za vode Josip Juraj Strossmayer od 2022. godine, prvi u Republici Hrvatskoj, primjenjuje disperzivno tekućinsko – tekućinsku mikroekstrakciju (DLLME) kombiniranu s plinskom kromatografijom i masenom spektrometrijom (MS/MS), analitičkim tehnikama visoke osjetljivosti. Određuje se ukupno 108 spojeva. Među tim grupama spojeva nalazi se i 45 pesticida: 2 organodušična, 29 organoklornih, te 14 organofosfornih. Od ostalih spojeva određuju se: PAH-ovi, PCB, plastifikatori, usporivači gorenja i tributil kositar. Većina tih spojeva su zbog svoje toksičnosti zabranjeni za korištenje u Europskoj uniji. Zabranjeni su i u većini drugih država već duži niz godina. Zbog njihove perzistentnosti i potencijalno ilegalne upotrebe, pojedini se još uvijek mogu naći u vodenom okolišu.
Redovne analize su pokazale da je u manjem broju uzoraka utvrđena prisutnost pojedinih ispitivanih spojeva u vrlo niskim koncentracijama, te su one unutar dozvoljenih vrijednosti. U Institutu za vode Josip Juraj Strossmayer analizira se više od 200 uzoraka mjesečno. Tijekom proljetnih sjetvi ustanovljena je pojava niskih koncentracija klorpirifosa u rijekama, i DDT-a u tragovima kao posljedica obilnih kiša, i ispiranja tla i sedimenta. U najvećem broju uzoraka nije utvrđena prisutnost pesticida što upućuje na dobro stanje voda, što se tiče ovih opasnih spojeva. Institut za vode Josip Juraj Strossmayer, kroz obvezno praćenje ciljanih parametara, u značajnoj mjeri također doprinosi očuvanju zdravstveno ispravnih vodnih rezervi.
