Poplave i njihov utjecaj na kvalitetu vode za ljudsku potrošnju
Institut za vode Josip Juraj Strossmayer, između ostalog provodi i istraživačko praćenje (monitoring) vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
Institut za vode Josip Juraj Strossmayer, između ostalog provodi i istraživačko praćenje (monitoring) vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
Poplave učestalo zbog velike i brze oscilacije protoka i jake erozivne sposobnosti te donosa ili pronosa nanosa bujica pokreću klizišta, erodiraju tla i riječne obale te uzorkuju njihovo urušavanje i mijenjanju krajobraz. Istodobno, poplavne vode nose materijal s erodiranih obala, koji je često suspendirani sediment koji može biti kontaminiran i različitim organskim i anorganskim zagađivalima poput: pesticida i herbicida, metala, hranjivih tvari, industrijskih kemikalija, farmaceutskih proizvoda, endokrino disruptivnih spojeva, mikroplastike te ostalih postojanih zagađivala.
Uz navedeno, poplave mogu biti i uzrok izbijanja zaraznih bolesti jer povećavaju mogućnost širenja bolesti koje se prenose vodom, poput hepatitisa A, kolere i leptospiroze. Uz sve negativnosti, sezonske poplave mogu imati i neke pozitivne učinke na bioraznolikost, kao što su obnova ekosustava, poticanje razmnožavanja, migracija i širenja pojedinih autohtonih vrsta.
U Hrvatskoj značajan udio vode koja se koristi za ljudsku potrošnju potječe iz podzemnih vodonosnika. Veza koja postoji između površinskih i podzemnih voda također može biti izložena djelovanju poplava. Područje u kojem dolazi do miješanja površinskih i podzemnih voda (prijelazna zona) ima važnu ulogu u promjeni kvalitete vode u oba ekosustava. Ta zona je biološki i kemijski vrlo aktivna zbog odvijanja niza hidrogeokemijskih procesa vezanih uz pronos, razgradnju, transformaciju, taloženje i sorpciju raznih tvari.
Kako bi se umanjio negativan utjecaj poplava na kvalitetu vode, važno je provoditi odgovarajuće mjere upravljanja vodama i okolišem integriranim pristupom, koji uključuje mjere prevencije (planiranje gradova s dostatnim zelenim površinama) i smanjenja šteta od poplava (očuvanje prirodnih obrambenih barijera poput močvara i šuma, tzv. Nature-based Solutions, primjenu poljoprivrednih praksi koje smanjuju eroziju tla, kontrolu i smanjenje upotrebe pesticida za poljoprivredni uzgoj, pravilno zbrinjavanje otpada, te reguliranje industrijskih postrojenja).
Sustavno praćenje, ne samo zakonski reguliranih nego i popratnih spojeva u površinskim i podzemnim vodama te u vodi za ljudsku potrošnju izuzetno je važno s ciljem utvrđivanja stvarnog stanja voda, pravovremenog uočavanja različitih promjena u okolišu i prevencije potencijalne šteta za ljude i okoliš.
