Prema službenoj statistici Eurostata, Hrvatska je najbogatija europska zemlja po zalihama kvalitetne vode za ljudsku potrošnju po glavi stanovnika. Toj činjenici svakako pridonosi i potencijal rijeka i jezera koji se uobičajeno nazivaju površinskim kopnenim vodama. Iako se jezera za razliku od rijeka karakteriziraju kao stajaće vodene površine okružene kopnom, neka od njih ipak mogu biti protočna, poput prirodnih Plitvičkih jezera ili umjetnih akumulacijskih jezera na velikim rijekama.

Jezera imaju višestruko važnu ulogu. Kao ekonomski resurs pojedine zajednice pridonose energetskoj diverzifikaciji kroz proizvodnju prijeko potrebne obnovljive električne energije. Služe u pojedinim slučajevima i kao izdašan rezervoar vode za ljudsku potrošnju. Jezera imaju ne manje važan doprinos biološkoj raznolikosti, kao što je Vransko jezero kod Biograda na Moru, koje je proglašeno Parkom prirode i ornitološkim rezervatom. Također imaju i značajan doprinos krajobraznoj raznolikosti i kulturnoj baštini, za što je idealan primjer kaskadni sustav od 16 Plitvičkih jezera proglašen Nacionalnim parkom, ili Visovačko jezero koje je sastavni dio Nacionalnog parka Krka.

Kao primjer jezera koje igra presudnu ulogu u vodoopskrbnim sustavima, može se navesti prirodno Vransko jezero na otoku Cresu. Ono je pod posebnom zaštitom jer svojom izuzetnom kvalitetom i volumenom od oko 220 milijuna m³ slatke vode osigurava vodu za ljudsku potrošnju za žitelje otoka Cresa i Lošinja, ali i za njihove mnogobrojne goste u ljetnim mjesecima. Osim prirodnih jezera, postoje i brojna umjetna jezera koja služe za vodoopskrbu, poput jezera Ponikve na otoku Krku ili akumulacije Butoniga u Istri.

Upravo zbog velikog značaja jezera, ali istodobno i izraženoga antropogenog pritiska na njih, temeljem Okvirne direktive o vodama je uspostavljen monitoring kakvoće vode s ciljem postizanja i održavanja dobrog stanja voda. Monitoring ekološkog stanja / potencijala i kemijskog stanja jezera na mjesečnoj razini provodi Institut za vode Josip Juraj Strossmayer, a isti obuhvaća jezera s površinom većom od 0,5 km². Monitoring koji se provodi, započeo je na samo nekoliko prirodnih jezera prije desetak godina, dok je u današnje vrijeme proširen na ukupno 50 jezera, od čega ih je osam prirodnih, a ostala su umjetna ili znatno promijenjena jezera s različitom namjenom.

Analizira se više od 150 pokazatelja na mjesečnoj razini, među kojima su fizikalno-kemijski, biološki, mikrobiološki i kemijski pokazatelji. Shodno recentnom javnom interesu u vezi već spomenutog Vranskog jezera na otoku Cresu a koji se tiče pojave teških metala kao što su olovo, živa i arsen, valja istaknuti kako je u posljednjih pet godina njihov sadržaj u jezeru na vrlo niskim razinama koje nisu niti blizu graničnim vrijednostima propisanim važećim aktima (Uredbom o standardu kakvoće voda i Izmjenama i dopunama Uredbe o standardu kakvoće voda te Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju).