Živimo u svijetu koji je sve nesigurniji, složeniji i promjenjiviji. Što se klimatskih politika tiče, Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve, ali i dobre temelje, a sve države članice trebaju slijediti strateške odrednice i povećati svoju sposobnost samostalnog djelovanja. Kako bi se prilagodila Europskom zelenom planu, koji između ostalog ima za cilj postizanje nultih neto emisija stakleničkih plinova do 2050., Hrvatska je izradila ažurirani Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan koji je temeljni dokument za operativnu provedbu energetske politike i mjera u području klime do 2030. godine.

Budući da Hrvatska unatrag nekoliko godina bilježi snažan rast udjela korištenja solarne energije te je postavila ambiciozne ciljeve korištenja geotermalne energije u nadolazećem razdoblju, Šiljeg smatra kako pokazujemo da ozbiljno shvaćamo svoju ulogu u postizanju ciljeva klimatske neutralnosti.

Ipak, promjena će biti, a Šiljeg ističe kako bi sušnija ljeta s ekstremnijim vremenskim pojavama i porastom razine mora mogla smanjiti funkcionalnost raznih infrastrukturnih sustava (sigurnost opskrbe vodom), a klimatske promjene u kombinaciji s ostalim antropogenim utjecajima dovesti do smanjenja bioraznolikosti i propadanja ekosustava važnih za turizam. Uz to, posljednjih godina sve veću ugrozu u turističkom sektoru predstavljaju sve intenzivnije i duže požarne sezone.

Više pročitajte na linku.