Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ nadležan je za tumačenje rezultata sustavnog ispitivanja kakvoće stanja površinskih kopnenih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj, o čemu izrađuje godišnje izvješće. Površinske kopnene vode uključuju tekućice, stajaćice, prijelazne i priobalne vode te se ocjenjuju prema ekološkom i kemijskom stanju.
Ekološko stanje temelji se na najlošije ocjenjenom od sljedećih elemenata: biološkim, fizikalno-kemijskim i hidromorfološkim elementima kakvoće te specifičnim onečišćujućim tvarima. Kemijsko stanje temelji se na praćenju i ocjeni 45 prioritetnih onečišćujućih tvari u vodi. Ti se spojevi prate s obzirom na učestalost u okolišu uslijed ljudske aktivnosti i djelatnosti, ali i njihove štetnosti na ljudsko zdravlje. Spomenute tvari svode se na pesticide (primjerice DDT, tributilkositar i cipermetrin), teške metale (olovo, nikal, kadmij i živa) te produkte sagorijevanja, lakohlapljive ugljikovodike (primjerice benzen, tetrakloretilen i kloroform). Osim u vodi, kemijsko stanje ocjenjuje se i u bioti, analizom sadržaja tkiva riba i mekušaca.
Rezultati monitoringa površinskih voda provedenog u Republici Hrvatskoj 2023. godine pokazali su da je vrlo dobro i dobro ekološko stanje ili dobar i bolji potencijal postignuto na 12% tekućih te na 14% stajaćih voda. Najčešći razlog nepostizanja dobrog ekološkog stanja bili su biološki elementi kakvoće, posebice beskralješnjaci te hidromorfološki pokazatelji, pri čemu je morfološka degradacija česće prisutna od hidrološke. Dobro ekološko stanje prijelaznih voda postignuto je na 40% mjernih postaja, kod priobalnih na 77% mjernih postaja, dok su na preostalim mjernim postajama prekoračene granične vrijednosti za prozirnost, salinitet, hranjive tvari te biološke elemente kakvoće.
S druge strane, dobro kemijsko stanje je postignuto na 66% mjernih postaja rijeka, 58% mjernih postaja stajaćih voda i prijelaznih voda te 42% mjernih postaja priobalnih voda. Najčešći razlog nepostizanja dobrog kemijskog stanja je posljedica raširene uporabe pesticida kao što su cipermetrin i tributilkositar te prisutnosti benzo(a)pirena, nusprodukta sagorijevanja iz kućanstava i industrije.
Kako su površinski i podzemni vodeni sustavi usko povezani, naročito u poroznom krškom supstratu od kojeg je sazdan čitav gorski i obalni dio Republike Hrvatske, stanje podzemnih voda u velikoj mjeri odražava površinsko onečišćenje. Pokazalo se da je na 68% tijela podzemnih voda postignuto dobro kemijsko stanje. Najčešći razlog nepostizanja dobrog stanja su prekoračene vrijednosti za dušikove i fosforove spojeve što dovodimo u vezu s utjecajem poljoprivrede. Na području tijela podzemnih voda jadranskog vodnog područja dolazi do prekoračenja graničnih vrijednosti za kloride, što je posljedica prodiranja slane morske vode u ograničene otočne vodonosnike.
Detaljan prikaz postupka ocjenjivanja i ocjene po pojedinom pokazatelju dostupan je na poveznici.
Mjerna postaja rijeke Gline s prirodnim hidromorfološkim stanjem.
Obuhvatni kanal Krapanj s izraženom hidromorfološkom degradacijom.
Vodene stjenice kao primjer beskralješnjaka koji nastanjuju slatkovodne ekosustave.
