Strane vrste u slatkovodnim ekosustavima

Strana vrsta smatra se invazivnom ako je njezina populacija prošla stadij eksponencijalnog rasta i brzo proširuje svoj areal ili njezino pojavljivanje uzrokuje ili će vjerojatno uzrokovati ekonomsku ili ekološku štetu ili štetu ljudskom zdravlju.

Širenje stranih invazivnih vrsta se smatra jednom od najvećih prijetnji očuvanju bioraznolikosti vodenih ekosustava pri čemu su ugrožene one zavičajne, dok su velike europske rijeke jedne od najpogođenijih njihovim širenjem. Strana vrsta smatra se invazivnom ako je njezina populacija prošla stadij eksponencijalnog rasta i brzo proširuje svoj areal ili njezino pojavljivanje uzrokuje ili će vjerojatno uzrokovati ekonomsku ili ekološku štetu ili štetu ljudskom zdravlju. Biološka obilježja stranih invazivnih vrsta, a koje im omogućuju uspješno širenje su: brz rast, ranija spolna zrelost, visoka plodnost, kratak životni vijek te dobra tolerancija na različite okolišne pritiske kojima su izloženi.

Strane vrste u nova područja mogu doći prirodnim putem, međutim, većini vodenih vrsta nedostaju sredstva za aktivno širenje u izolirana područja i umjesto toga koriste različite transportne vektore za pasivno širenje, npr. Vjetar koji prenosi osušena jaja slatkovodnih beskralježnjaka. S druge strane, povećanje globalnog putovanja i trgovine omogućilo je mnogo više putova stranim vrstama na velike udaljenosti, posebno putem balastnih voda velikih brodova.

Hipoteza o biotičkoj otpornosti ističe veliku raznolikost zavičajnih vrsta zajednice primatelja kao glavnu zapreku za uspjeh invazije. Fizikalno-kemijska i morfološka netaknutost riječnih sustava najbolja su zaštita od invazije stranih invazivnih vrsta pa je posljedično i uspjeh invazije u negativnom međuodnosu s raznolikošću zavičajne zajednice. Zbog navedenog, dobro ekološko i kemijsko stanje slatkovodnih ekosustava su od iznimne važnosti.

U dosadašnjim je istraživanjima u hrvatskim slatkim vodama sveukupno zabilježeno 29 stranih vrsta bentoskih makrobeskralježnjaka. Zahvaljujući Službi za biološka ispitivanja Glavnog laboratorija za vode Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ tri su vrste po prvi put utvrđene u sklopu sustavnog praćenja stanja voda (nacionalni monitoring) u RH dok je drugim stranim vrstama utvrđeno proširenje areala ili pak koloniziranje novih rijeka. Navedeno naglašava važnost redovnog praćenja stanja voda s obzirom na biološke elemente kakvoće vode jer pravovremeno uočavanje promjena u okolišu, odnosno rano otkrivanje invazivnih stranih vrsta može donekle usporiti njihovo širenje.