13. međunarodni simpozij Kopački rit jučer, danas, sutra 2024.

Park prirode Kopački rit poplavno je područje nastalo djelovanje dviju velikih nizinskih rijeka, Drave i Dunava.

Park prirode Kopački rit poplavno je područje nastalo djelovanje dviju velikih nizinskih rijeka, Drave i Dunava. Radi se o jednom od najvećih i najvažnijih močvarnih staništa u Europi iznimno bogate bioraznolikosti. U Kopačkom ritu žive brojne biljne i životinjske vrste te je nadaleko poznat po ptičjoj populaciji koja čini više od 300 različitih vrsta.

Prvi simpozij Kopački rit jučer, danas, sutra održan je 2012. godine te ima tradiciju održavanja svake godine. Cilj organizacije Simpozija je povezivanje i promicanje interdisciplinarnog i inovativnog pristupa u zaštiti prirode te okupljanja istraživača iz različitih znanstvenih disciplina koji će prikazati ostvarena postignuća na širem području Parka prirode Kopački rit. Interes i sudjelovanje stranih predavača doprinijelo je podizanju Simpozija i Parka prirode na višu razinu te se njegov značaj proširio i izvan granica Republike Hrvatske. Zbornik sažetaka za ovaj simpozij te sve prethodne može se pronaći na poveznici.

13. međunarodni simpozij Kopački rit jučer, danas, sutra 2024. održan je 02. i 03. listopada u Osijeku, na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek. Djelatnik Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer, Nikola Hanžek, u koautorstvu s Mariom Šiljegom i Igorom Stankovićem je sudjelovao na Simpoziju s posterskim priopćenjem pod nazivom: Is there evidence of an impact of climate change on primary production in the Danube and Drava rivers? (Postoje li dokazi o utjecaju klimatskih promjena na primarnu proizvodnju u rijekama Dunavu i Dravi?). Cilj istraživanja bio je bolje razumijevanje čimbenika koji utječu na rast fitoplanktona u rijekama pod potencijalnim utjecajem klimatskim promjena te je istraživanjem obuhvaćan odnos biomase fitoplanktona i temperature vode, koncentracije hranjivih tvari i protoka vode. Rezultati dnevnih mjerenja protoka i temperature vode pokazali su blagi trend porasta temperature i smanjenja protoka tijekom 14 godina što potencijalno ukazuje na posljedice klimatskih promjena. Također, rezultati su ukazali da koncentracije klorofila a (rast algi / primarna produkcija) imaju tendenciju pada tijekom razdoblja velikog protoka, dok tijekom viših temperature koncentracije klorofila a rastu. Rezultati pokazuju kako smanjenje protoka i povećanje temperature pogoduju eutrofikaciji u rijekama bogatim hranjivim tvarima. Ovim dugoročnim istraživanjem doprinjelo se boljem razumijevanju utjecaja okolišnih čimbenika na primarnu proizvodnju u lotičkim slatkovodnim sustavima.