Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u spomen na potpisivanje Ramsarske konvencije 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru. Ova konvencija postavila je temelj međunarodne suradnje u zaštiti vlažnih područja, ključnih za očuvanje brojnih biljnih i životinjskih vrsta te za održavanje prirodne ravnoteže.

Ovogodišnji slogan „Močvarna staništa i tradicionalno znanje: slavimo kulturnu baštinu“ naglašava povezanost ljudi i prirode te važnost lokalnih znanja u očuvanju tih prostora. Močvare spadaju među najproduktivnije ekosustave na svijetu, a obuhvaćaju trščake, poplavne travnjake i šume, rijeke s rukavcima, jezera i druga vlažna područja te pružaju niz nezamjenjivih ekoloških funkcija.

One pridonose očuvanju bioraznolikosti, pročišćavanju vode, ublažavanju poplava i regulaciji klime, a ujedno predstavljaju značajne spremnike ugljika i slatke vode. Iako je u posljednjim desetljećima dio tih staništa izgubljen zbog ljudskih aktivnosti, sve su snažniji napori usmjereni na njihovu obnovu i održivo upravljanje.

Hrvatska raspolaže s oko 3.900 močvarnih lokaliteta, od kojih pet ima međunarodnu važnost prema Ramsarskoj konvenciji: Kopački rit, Lonjsko polje, donji tok Neretve, ribnjaci Crna mlaka i Vransko jezero kod Biograda. Većina je uključena u mrežu Natura 2000 i nacionalne sustave zaštite prirode, čime se podupire njihovo dugoročno očuvanje.

Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ sudjeluje u stručnim i znanstvenim aktivnostima vezanim uz očuvanje Kopačkog rita. Kontinuiranim monitoringom vodostaja na Dravi i Dunavu te sudjelovanjem na relevantnim skupovima Institut doprinosi boljem razumijevanju hidroloških procesa i zaštiti ekološke ravnoteže tog jedinstvenog područja.

Svjetski dan močvarnih staništa podsjeća na važnost zajedničkog djelovanja, od znanosti i javnih politika do lokalnih zajednica, kako bi se očuvali ekosustavi koji imaju presudnu ulogu za prirodu i društvo.

Više pročitajte na sljedećoj poveznici.