Dunav je druga najduža rijeka u Europi (nakon Volge), duga čak 2860 kilometara, a protječe kroz deset država ili čini njihove granice – od Njemačke do Ukrajine. Jedina je europska rijeka koja teče od zapada prema istoku, izvire u njemačkom Schwarzwaldu i ulijeva se u Crno more. Kroz Hrvatsku prolazi u dužini od 138 kilometara, većinom tvoreći prirodnu granicu sa Srbijom.

Oko Dunava živi više od 80 milijuna ljudi, a više od 300 njegovih pritoka, uključujući Dravu, Savu, Tisu i Prut, čini slivno područje veličine 817.000 četvornih kilometara. Zbog svojih dimenzija, Dunav je plovan za velike brodove i spaja Atlantski ocean s Crnim morem preko Bavarskog kanala, što ga čini jednim od najvažnijih plovnih puteva u Europi.

U Hrvatskoj se Dan Dunava obilježava nizom događanja, osobito u gradovima na njegovim obalama poput Vukovara i Iloka, gdje se građani okupljaju kroz edukativne, kulturne i zabavne sadržaje s ciljem promocije očuvanja rijeke i njezine uloge u životu zajednice.

Na međunarodnoj razini, obilježavanje koordinira Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR), koja okuplja 14 zemalja i Europsku uniju. ICPDR predvodi brojne projekte i aktivnosti usmjerene na održivo upravljanje vodnim resursima dunavskog sliva.

Dunav nije samo izvor pitke vode, hrane, energije i prijevoza on je i prostor bogate bioraznolikosti. Njegova delta, najvećim dijelom smještena u Rumunjskoj i dijelom u Ukrajini, nalazi se na popisu svjetske baštine UNESCO-a. U Hrvatskoj, Dunav i Drava stvaraju jedinstvenu unutarnju deltu – Kopački rit, jedan od najvažnijih močvarnih ekosustava u Europi.

Osim prirodne ljepote, Dunav nosi i bogatu povijest. U njegovim dubinama kriju se stotine potopljenih ratnih brodova iz Drugog svjetskog rata, a poneki od njih izrone kada se razina vode snizi.

Dan Dunava nije samo prilika za slavlje, već i poziv na odgovornost jer očuvanjem rijeka, čuvamo i budućnost života u njihovim slivovima.