Okružni sud u Banjoj Luci poništio je građevinsku dozvolu za gradnju hidroelektrane “Dabar” u istočnoj Hercegovini na temelju procjene da bi njena izgradnja imala negativni utjecaj na okoliš a posebice na Neretvu i Dubrovačko-neretvansku županiju, kojoj bi zbog smanjenog dotoka slatke vode prijetilo zaslanjenje. To je danas objavila nevladina udruga Aarhaus centar BiH koja je tužila nadležna tijela Republike Srpske zbog rješenja kojim su odobrili izgradnju hidroelektrane “Dabar” d.o.o. Trebinje, na slivu rijeke Zalomke, u okviru projekta Gornji horizonti. Taj projekt osmišljen je kako bi se radi proizvodnje električne energije preusmjerili slivovi rijeka Zalomke, Bune, Bunice, Bregave koje se ulijevaju u Neretvu.

Stručnjaci za ekologiju godinama upozoravaju kako bi se time prouzročili nepopravljiva ekološka šteta i ugrožavanje biološkog minimuma ovih rijeka a izravne bi se posljedice osjetile u donjem slivu odnosno delti Neretve gdje bi, ostvari li se taj projekt, more prodiralo znatno dublje u korito ove rijeke bitno utječući na biljni i životinjski svijet ali i na poljoprivredu o kojoj ovisi taj kraj.

Sud u Banjoj Luci prihvatio je navode Aarhaus centra BiH kako je odluka o odobrenju gradnje hidroelektrane “Dabar” bila protivna važećim zakonima, uključujući i onaj o zaštiti okoliša te Aarhauskoj konvenciji čiji je potpisnik i BiH. Utvrđene su manjkavosti u postupku procjene utjecaja na okoliš kao i kršenje odredbi više međunarodnih konvencija koje su usmjerene na očuvanje okoliša i zaštitu prirodnih staništa.

Ravnatelj Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer izv. prof. dr.sc. Mario Šiljeg je kroz veći broj stručnih članaka i medijskih istupa u proteklih desetak godina upozoravao na štetnost ovog projekta. Podsjećamo na njegov intervju za Slobodnu Dalmaciju iz 2014 kada je izjavio: „Studija utjecaja na okoliš HE Dabar, ima značajne manjkavosti u segmentu procjene prekograničnog utjecaja izgradnje tog energetskog objekta na RH. Naročito se to odnosi na hidrološke karakteristike slijeva rijeke Neretve u njezinu donjem toku, kao i na utjecaj na biološku raznolikost Hutova blata u Federaciji BiH i delte rijeke Neretve u Hrvatskoj – ističe Šiljeg, koji ne želi komentirati sudsku odluku, ali ona, prema njegovim riječima, svakako treba biti poticaj brzoj reakciji hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša da u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova, a sukladno Espoo konvenciji o prekograničnom utjecaju, izvrši dodatan pritisak na vlasti Republike Srpske kako bi se manjkavosti Studije utjecaja na okoliš ispravile. Ovdje je riječ o životno važnom pitanju stanovnika doline Neretve s obje strane granice, koje je tradicionalno orijentirano na poljoprivrednu proizvodnju. Također, s aspekta biološke raznolikosti, Neretva je područje koje treba posebnu skrb, a to je i ustavna obveza države Hrvatske“.