U slatkovodnim ekosustavima ključni sastav makrozoobentosa (slatkovodnih makrobeskralješnjaka) su upravo vodencvjetovi. To je red živućih kukaca koji sadrži otprilike 40 porodica s 440 rodova i 3330 opisanih vrsta. U Republici Hrvatskoj je do sada zabilježeno 85 vrsta. Obzirom na životni ciklus, vodencvjetovi imaju nepotpunu preobrazbu („exopterygota”) jer nemaju stadij kukuljice, već se iz ličinke direktno razvija odrasla ličinka (imago). Imaju još jednu prijelaznu fazu – subimago. Ličinke izgledaju slično odraslima, nakon svakog presvlačenja sve su veće, a nakon zadnjeg presvlačenja, kojih može biti 20 – 30, razvijaju im se krila i spolni organi.
Koriste se u ocjeni kvalitete voda, jer daju dobar odgovor na različite pritiske iz okoliša. Različite vrste imaju različite sposobnosti tolerirati ekološke poremećaje, od promjene staništa ili globalnih klimatskih promjena, što ih čini izvrsnim pokazateljima kvalitete voda.
Vodencvjetovi su dobar biološki indikator, jer ispunjavaju kriterij jednostavnosti određivanja, široko su rasprostranjeni te brojni i lako uhvatljivi. Uz to imaju nisku genetsku i ekološku varijabilnost, veliki su, slabo pokretljivi i imaju dugi životni ciklus. Kao takvi, pružaju veliku lepezu korištenja u laboratorijskim studijama.
Prilikom određivanja vrsta, velika pomoć se očekuje od primjene metode DNA barkodiranja. To je metoda, koja uz pomoć kratkih, standardiziranih odsječaka DNA, može sa sigurnošću identificirati vrstu. Svaka vrsta ima svoj vlastiti barkod, kao što i svaka osoba ima svoj vlastiti otisak prsta.
Upravo zbog navedenog, biolozi Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer aktivno na međunarodnoj razini daju doprinos izučavanju ovih izvrsnih indikatora kvalitete naših slatkovodnodnih ekosustava. Na nedavno održanoj 17. međunarodnoj konferenciji o vodencvjetovima (Ephemeroptera) dr. sc. Lidija Kladarić predstavila je istraživanje grupe autora: „Rasprostranjenost, stanište i genska raznolikost vrste Ametropus fragilis Albarda, 1878 (Ephemeroptera) u Hrvatskoj“. Ova vrsta je vrlo rijetka i osjetljiva. Možda se zato tako i zove, jer „fragilis“ dolazi iz latinskog i znači lomljiv. Međutim, vrsta je u tri zemlje proglašena izumrlom prema IUCN kriterijima, kao što su to Bugarska, Češka i Nizozemska. Zanimljivo je da su opažanja vrste A. fragilis u Hrvatskoj češća nakon što je zakonodavac propisao strože uvjete iskapanja pijeska iz korita rijeke.
