U današnje vrijeme kada se svijet suočava s klimatskim promjenama, onečišćenjem okoliša te posljedično gubitkom biološke raznolikosti, posebno je važno očuvati dobro stanje voda, kako površinskih, tako i podzemnih. Voda je izvor života na Zemlji i nezamjenjivo prirodno bogatstvo.
Održavanje ili postizanje dobrog stanja vodnih tijela je obveza svake države članice EU, a glavna smetnja ostvarenju tog cilja su onečišćenja koja dospijevaju u vodna tijela iz točkastih i raspršenih izvora. Točkasti izvori predstavljaju ispuste otpadnih voda prikupljenih sustavima odvodnje naseljenih mjesta u prirodni prijemnik. Raspršeni izvori predstavljaju onečišćenje koje u prirodne prijemnike dolazi s uglavnom poljoprivrednih površina. Racionalnijom upotrebom gnojiva moguće je smanjiti utjecaj raspršenih izvora na okolne recipijente, dok se otpadne vode industrije i kućanstava određenog naselja (komunalna otpadna voda) treba pročistiti na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.
Otpadne vode sadrže različite organske i hranjive tvari, te mikroorganizme koji imaju nepovoljan učinak na rijeke, jezera i mora ukoliko se u njih direktno ispuštaju. Za razgradnju organske i hranjive tvari iz otpadne vode je potreban kisik. Pri većem opterećenju organskim, a posebice hranjivim tvarima, dolazi do promjene ravnoteže među organizmima, te može doći do iskorištenja svog otopljenog kisika u vodi. U tom slučaju dolazi do ugibanja riba i beskralješnjaka koji nastanjuju tu rijeku, jezero ili more. Taj proces nazivamo eutrofikacijom.
Pročišćavanje otpadnih voda obuhvaća niz postupaka kojima se iz otpadne vode uklanjaju neželjeni sastojci kako, nakon ispuštanja u prirodni prijemnik, ne bi došlo do narušavanja njegovog dobrog stanja. Prvi stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda obuhvaća fizikalne i/ili kemijske postupke kojima se talože suspendirane tvari iz otpadne vode, te uklanja dio organskog onečišćenja. Drugi stupanj pročišćavanja obuhvaća biološke procese u kojima mikroorganizmi aktivnog mulja uklanjaju preostalo organsko opterećenje iz otpadne vode. Treći stupanj pročišćavanja obuhvaća procese uklanjanja hranjivih tvari iz otpadne vode. Hranjive tvari obuhvaćaju spojeve s dušikom i fosforom. Spojevi s dušikom se uklanjaju pomoću mikroorganizama, a spojevi s fosforom se mogu uklanjati pomoću specifične skupine mikroorganizama ili taloženjem uz pomoć kemikalija. Nusprodukt drugog i trećeg stupnja pročišćavanja otpadnih voda je višak aktivnog mulja koji se mora obraditi i prikladno zbrinuti.
Postoje različite tehnologije pročišćavanja otpadnih voda, a njihov izbor ovisi o kapacitetu uređaja, stupnju pročišćavanja koji je potrebno postići, klimatskim uvjetima, raspoloživoj površini, blizini naselja i drugim čimbenicima. Tehnologije pročišćavanja otpadnih voda se i dalje razvijaju pri čemu se posebno vodi računa o potrošnji električne energije, emisiji stakleničkih plinova ili mogućnostima ponovne uporabe pročišćene otpadne vode.
Kako bi ispunili obvezu postizanja dobrog stanja svih vodnih tijela, proteklih godina su u Hrvatskoj uložena značajna sredstva u prikupljanje otpadnih voda i njenu obradu kroz izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda i izgradnju ili nadogradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Većina tih sredstava je osigurana iz fondova EU. Pri ulasku Hrvatske u Europsku uniju na sustav odvodnje bilo je priključeno 46% stanovništva dok je na sustavima obrade otpadnih voda bilo jedva 35% stanovništva. Danas su ti postoci zahvaljujući europskim sredstvima značajno bolji, i do 15%. U istom periodu započelo se s izgradnjom ili nadogradnjom 77 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, dok je njih 10 u cijelosti izgrađeno.
