Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je najnovije ažuriranje pokazatelja o korištenju slatkovodnih resursa u Europi. Podaci pokazuju da je, unatoč smanjenju ukupnog zahvaćanja voda u Europskoj uniji za 14 % između 2000. i 2023. godine, područje zahvaćeno sezonskim vodnim stresom ostalo na približno istoj razini. Tijekom 2023. godine sezonski vodni stres zabilježen je na 28 % teritorija Europske unije tijekom najmanje jednog tromjesečja godine, što potvrđuje da klimatske promjene i rastući pritisci na vodne resurse predstavljaju sve veći izazov za njihovo održivo upravljanje.
EEA stanje procjenjuje pomoću pokazatelja Water Exploitation Index Plus (WEI+), koji mjeri omjer ukupnog zahvaćanja vode i raspoloživih obnovljivih slatkovodnih resursa. Za razliku od nacionalnih godišnjih pokazatelja, WEI+ procjenjuje vodni stres na razini riječnih slivova i tijekom pojedinih godišnjih doba, omogućujući prepoznavanje lokalnih i sezonskih pritisaka koji na razini nacionalnih prosjeka mogu ostati nezamijećeni.
Prema kartografskim prikazima EEA-e za 2023. godinu, Hrvatska nije među državama koje su na nacionalnoj razini bile izložene izraženom sezonskom vodnom stresu. Istodobno, rezultati potvrđuju kako očuvanje povoljnog stanja vodnih resursa zahtijeva kontinuirano praćenje, pravodobno prepoznavanje promjena i donošenje odluka utemeljenih na pouzdanim podacima, osobito u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena.
Nalazi EEA-e ujedno potvrđuju aktualne europske prioritete u području upravljanja vodama. Europska strategija za otpornost voda naglašava povećanje učinkovitosti korištenja voda, jačanje otpornosti na posljedice klimatskih promjena te donošenje odluka utemeljenih na kvalitetnim podacima i znanstveno utemeljenim analizama.
U Republici Hrvatskoj Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“, sukladno Zakonu o vodama, uspostavlja i provodi sustav monitoringa površinskih, podzemnih, prijelaznih i priobalnih voda, analizira i tumači rezultate monitoringa te izrađuje stručne podloge i godišnja izvješća koja predstavljaju važnu osnovu za planiranje i provedbu nacionalne politike upravljanja vodama. Dugoročni nizovi usporedivih podataka omogućuju pravodobno prepoznavanje promjena u stanju voda, procjenu utjecaja klimatskih promjena i planiranje mjera za zaštitu te održivo korištenje vodnih resursa.
Najnoviji pokazatelji EEA-e još jednom potvrđuju da je dugoročno očuvanje vodnih resursa moguće samo uz sustavni monitoring, kvalitetne podatke i učinkovito upravljanje. Hrvatska danas raspolaže vrijednim vodnim resursima, a njihovo očuvanje zahtijeva kontinuirana stručna i znanstvena ulaganja kako bi i u budućnosti ostali temelj sigurnosti vodoopskrbe, zaštite ekosustava i održivog razvoja.
