Svjetski dan mangrova, šuma koje čuvaju more

Mangrove u Hrvatskoj ne rastu i većina građana za njih vjerojatno nikada nije čula. Ipak, upravo je njima UNESCO posvetio 26. srpnja, Međunarodni dan očuvanja ekosustava mangrova.

Mangrove u Hrvatskoj ne rastu i većina građana za njih vjerojatno nikada nije čula. Ipak, upravo je njima UNESCO posvetio 26. srpnja, Međunarodni dan očuvanja ekosustava mangrova. Razlog je jednostavan. Riječ je o jednom od najvrjednijih obalnih ekosustava na svijetu koji štiti kvalitetu voda, čuva bioraznolikost, ublažava posljedice klimatskih promjena i smanjuje eroziju obale.

To su šume koje rastu na prijelazu kopna i mora u tropskim i suptropskim područjima. Njihovo razgranato korijenje usporava strujanje vode, zadržava sediment te dio hranjivih i onečišćujućih tvari prije nego što dospiju u more. Istodobno pruža sklonište brojnim vrstama riba, rakova, školjkaša i drugih organizama, zbog čega se smatraju jednim od najvažnijih prirodnih rasadnika morskoga života.

Osim što čuvaju more, ove šume štite i obalu. Ublažavaju snagu valova, smanjuju posljedice oluja i poplava te povećavaju otpornost priobalnih područja. Pripadaju skupini takozvanih „blue carbon” ekosustava jer u svojim korijenima i sedimentu pohranjuju velike količine ugljika te imaju važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena. Unatoč njihovoj iznimnoj vrijednosti, riječ je o jednom od najugroženijih ekosustava na svijetu.

Iako su karakteristične za tropske krajeve, Mediteran ima svoj jednako vrijedan prirodni dragulj, livade posidonije (Posidonia oceanica). Poput njih, posidonija stabilizira morsko dno, ublažava snagu valova, pridonosi očuvanju kvalitete mora, pruža sklonište brojnim morskim organizmima i pohranjuje velike količine ugljika. Zato se oba ekosustava ubrajaju među najvrjednije prirodne saveznike u očuvanju mora i prilagodbi klimatskim promjenama.

Svijet ima mangrove. Mediteran ima posidoniju. Hrvatska ima Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer”, koji sustavnim monitoringom površinskih, prijelaznih i priobalnih voda te laboratorijskim analizama fizikalno kemijskih, kemijskih i bioloških pokazatelja svakodnevno prati stanje naših vodenih ekosustava. Znanstveno utemeljeni podaci temelj su razumijevanja promjena u okolišu i donošenja stručnih odluka kojima se dugoročno štite vode i vodni resursi.

Svjetski dan mangrova podsjeća da očuvanje voda počinje razumijevanjem prirode. Bez obzira rastu li u tropskim krajevima ili u Sredozemlju, vrijedni vodeni ekosustavi zaslužuju jednaku pažnju jer čuvaju more, obalu, bioraznolikost i kvalitetu života sadašnjih i budućih generacija.