Svake se godine 8. lipnja obilježava Svjetski dan oceana, dan kojim Ujedinjeni narodi podsjećaju da budućnost najvećeg ekosustava na Zemlji ne ovisi samo o državama s oceanskim obalama, nego o svakome od nas. Ovogodišnja poruka posebno naglašava da je zdravlje oceana neraskidivo povezano sa zdravljem rijeka, jezera i mora iz kojih se u konačnici oblikuje jedinstveni svjetski vodni sustav.
Oceani prekrivaju više od 70 posto Zemljine površine, proizvode velik dio kisika koji udišemo, ublažavaju posljedice klimatskih promjena, reguliraju kruženje vode i topline te predstavljaju dom za iznimno bogat biljni i životinjski svijet. Istodobno se suočavaju s rastućim pritiscima onečišćenja, gubitka staništa, klimatskih promjena i sve većih količina otpada, osobito plastike i mikroplastike.
Iako Hrvatska nema izlaz na ocean, naše su vode njegov prirodni dio. Svaka kap kiše koja padne na hrvatske planine, svaki potok i rijeka te svaki estuarij i priobalno područje na kraju postaju dio Jadranskog mora, Sredozemlja i svjetskog oceana. Zbog toga zaštita oceana ne počinje na pučini, nego mnogo ranije, u riječnim slivovima, gradovima, poljoprivrednim područjima i industrijskim zonama.
Upravo je to jedan od razloga zbog kojih Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ svakodnevno provodi opsežan monitoring površinskih, prijelaznih i priobalnih voda Republike Hrvatske. Praćenjem fizikalno-kemijskih, kemijskih i bioloških pokazatelja stanja voda prikupljaju se podaci koji omogućuju pravodobno prepoznavanje promjena u okolišu i donošenje mjera za zaštitu vodnih ekosustava.
Posljednjih godina Institut dodatno razvija i primjenjuje suvremene pristupe praćenju stanja voda i mora kroz istraživanja mikroplastike, razvoj inovativnih sustava uzorkovanja, primjenu autonomnih sustava i satelitskih tehnologija te sudjelovanje u nacionalnim i međunarodnim projektima zaštite morskog okoliša. Takva rješenja omogućuju bolje razumijevanje povezanosti kopnenih i morskih ekosustava te učinkovitije upravljanje vodnim resursima.
Posebnu važnost u zaštiti morskog okoliša ima međunarodna suradnja. Jadransko more dio je Sredozemlja, a Sredozemlje je povezano sa svjetskim oceanom. Izazovi poput mikroplastike, klimatskih promjena ili onečišćenja ne poznaju državne granice, zbog čega su razmjena znanja i zajedničko djelovanje država ključni za očuvanje vodenih ekosustava.
Svjetski dan oceana zato nije samo podsjetnik na ljepotu i snagu mora. On nas podsjeća da je svaka rijeka povezana s morem, a svako more s oceanom. Čuvajući izvore, potoke, rijeke, jezera, prijelazne i priobalne vode, čuvamo i Jadran, Sredozemlje i oceane koji povezuju cijeli planet.
Jer zaštita oceana ne počinje na njegovim obalama. Čuvajući hrvatske vode, doprinosimo očuvanju Jadrana, Sredozemlja i svjetskog oceana.
