Kako klimatske promjene mijenjaju vodne prilike u Europi? Odgovor donosi izvješće European State of the Climate 2025, koje su zajednički objavili Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S), koju u ime Europske komisije provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), i Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Izvješće prikazuje klimatske prilike, ekstremne događaje i njihove posljedice za ljude, vodne resurse, ekosustave i gospodarstvo.
Europa se zagrijava više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka. U 2025. godini gotovo je cijeli kontinent zabilježio temperature iznad prosjeka, Europa je doživjela drugi najizraženiji toplinski val u dostupnim mjernim nizovima, a temperatura površine europskih mora bila je najviša otkad postoje usporedivi podaci.
Za vodno gospodarstvo posebno su važni izraženi regionalni kontrasti. Godina 2025. bila je među najsušnijima u Europi prema stanju vlage u tlu, a velik dio kontinenta imao je oborine i protoke ispod prosjeka. Istodobno su pojedina područja bila pogođena snažnim oborinama, olujama i poplavama. Takve okolnosti potvrđuju da klimatske promjene ne znače samo manje ili više vode, nego veću promjenjivost vodnog režima, češće ekstreme i veće zahtjeve za upravljanje vodnim rizicima.
Izvješće također upozorava na povezanost toplinskih valova, suše i požara otvorenog prostora te na rastući pritisak na morske i obalne ekosustave. Cijelo Sredozemno more bilo je treću godinu zaredom, od 2023. do 2025., izloženo najmanje jakim morskim toplinskim valovima. Takvi događaji mogu utjecati na rasprostranjenost vrsta, stanje morskih staništa i otpornost obalnih ekosustava.
Nalazi su važni i za Hrvatsku, u kojoj se klimatski rizici preklapaju s postojećim pritiscima na rijeke, jezera, podzemne vode, prijelazne vode i Jadransko more. Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer” u izvješću Stanje i promjene voda u Republici Hrvatskoj 2022.–2024. izdvaja zaslanjenje, hranjive tvari i eutrofikaciju kao pitanja koja zahtijevaju trajno praćenje i ciljano upravljanje.
Posebno je važna pojava zaslanjenja na Jadranskom vodnom području. U trogodišnjem razdoblju monitoring je na pojedinim područjima, među ostalim u dolini Neretve, utvrdio ponavljajuće više vrijednosti električne vodljivosti, natrija i klorida u površinskim i plitkim podzemnim vodama. Takvi nalazi nisu sami po sebi dokaz da su uzrok klimatske promjene, ali su izravno relevantni u uvjetima porasta razine mora, duljih sušnih razdoblja, manjeg dotoka slatke vode i većeg pritiska na korištenje vode u obalnom području.
Izvješće Instituta također pokazuje da su u pojedinim jezerima promjene stupnja trofije povezane s promjenama različitih pokazatelja eutrofikacije. U uvjetima viših temperatura i promijenjenog vodnog režima takvi pritisci mogu imati izraženije posljedice za stanje vodenih ekosustava.
Europsko izvješće o klimi i rezultati nacionalnog monitoringa zajedno upućuju na potrebu upravljanja vodama koje istodobno obuhvaća suše, poplave, zaslanjenje, eutrofikaciju i očuvanje vodenih ekosustava. Zato su kontinuirani monitoring, stručno tumačenje podataka i pravodobno usmjeravanje mjera ključni za prilagodbu klimatskim promjenama i dugoročnu zaštitu vodnih resursa.
Cjelovito izvješće European State of the Climate 2025 dostupno je na poveznici.
