Izvješće Ujedinjenih naroda UN Global Risk Report 2026 upozorava da su klimatsko nedjelovanje i nestašica prirodnih resursa među najvažnijim globalnim rizicima. Voda je pritom ključna poveznica klimatske otpornosti, proizvodnje hrane, zdravlja i gospodarskog razvoja.

Izvješće se temelji na odgovorima 1.300 sudionika iz država, međunarodnih organizacija, poslovnog sektora, civilnog društva i stručne zajednice. Klimatsko nedjelovanje ocijenjeno je najvažnijim globalnim rizikom. Nestašica prirodnih resursa obuhvaća i neodrživo korištenje obnovljivih resursa, uključujući vodu i zemljište. Klimatske promjene, degradacija okoliša i rast potražnje dodatno povećavaju pritisak na njihovu raspoloživost.

Vodni rizici nisu izdvojeni. Promjene u raspoloživosti i kakvoći vode mogu utjecati na poljoprivredu, proizvodnju hrane, zdravlje, gospodarstvo i društvenu otpornost. Izvješće pritom pokazuje da klimatsko nedjelovanje može djelovati kao pokretač drugih rizika, među kojima su nestašica prirodnih resursa i prirodne opasnosti.

Istodobno, podaci Svjetske meteorološke organizacije potvrđuju da se vodni ciklus mijenja i postaje manje predvidiv. Godina 2025. bila je jedna od najsušnijih godina za globalne riječne protoke u posljednjih 35 godina, a posljednjih sedam godina obilježena je neuobičajenim obrascima protoka. Takve promjene povećavaju rizik od suše, manjka vode, poplava i pogoršanja kakvoće vode.

U Hrvatskoj se povezanost vode, tla, poljoprivrede i klimatske otpornosti jasno vidi na primjeru zaslanjenja u dolini Neretve. Izvješće Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer” Stanje i promjene voda u Republici Hrvatskoj 2022.–2024. potvrđuje da zaslanjenje nije jednoliko raspoređeno, nego se ponavlja i osobito je izraženo u pojedinim dijelovima donje Neretve i melioracijskog sustava.

Zaslanjenje u donjoj Neretvi proizlazi iz odnosa mora i dotoka slatke vode, uz utjecaj podzemnih voda, oborina, navodnjavanja i melioracijskog sustava. Klimatske promjene mogu dodatno pojačati ranjivost kroz više temperature, sušna razdoblja i smanjeno ispiranje soli iz tla.

Rizik nije samo klimatski. Hidrosustav Trebišnjice i Neretve već je izmijenjen hidrotehničkim zahvatima, a projekt Gornji horizonti u Bosni i Hercegovini predviđa daljnje preusmjeravanje dijela voda iz sliva Neretve prema Trebišnjici. Manji dotok slatke vode može potaknuti prodor slanog klina uzvodno te povećati pritisak na poljoprivredu, vodoopskrbu i ekosustave delte.

Zaslanjenje zato treba promatrati kao kumulativni rizik klimatskih promjena i promjena uzvodnog vodnog režima.

Izvješće Ujedinjenih naroda pokazuje da klimatski rizici, nestašica prirodnih resursa i sigurnost društva nisu odvojene teme. Za vodni sektor to znači potrebu za trajnim monitoringom, zaštitom vodnih i zemljišnih resursa, prekograničnom suradnjom i mjerama koje povezuju prilagodbu klimatskim promjenama, poljoprivredu i upravljanje vodama.

Cjelovito izvješće UN Global Risk Report 2026 dostupno je na mrežnim stranicama Ujedinjenih Naroda, na poveznici.