WMO upozorava: voda postaje sve nepredvidivija
Novo izvješće Svjetske meteorološke organizacije State of Global Water Resources 2025 pokazuje da se globalni vodni ciklus mijenja brže nego što se sustavi upravljanja vodama mogu prilagoditi.
Novo izvješće Svjetske meteorološke organizacije State of Global Water Resources 2025 pokazuje da se globalni vodni ciklus mijenja brže nego što se sustavi upravljanja vodama mogu prilagoditi. WMO procjenjuje da je 2025. bila jedna od najsušnijih godina za globalne riječne protoke u posljednjih 35 godina, dok je posljednjih sedam godina zabilježeno najmanje rijeka s uobičajenim režimom protoka od početka usporedivih analiza 1991. godine.
Izvješće obuhvaća oborine, riječne protoke, podzemne vode, vlažnost tla, evapotranspiraciju, snijeg, led i kopnene zalihe vode. Posebno upozorava na nastavak smanjenja kopnenih zaliha vode i na četvrtu uzastopnu godinu široko rasprostranjenog gubitka mase ledenjaka. Posljedice nisu jednake posvuda: neka područja suočavaju se s manjkom vode i niskim protocima, dok druga bilježe intenzivne oborine, poplave i pogoršanje kakvoće vode.
Takva promjenjivost mijenja temeljno pitanje upravljanja vodama. Nije dovoljno pitati koliko vode imamo, nego kada je voda dostupna, kakve je kvalitete i može li vodni sustav podnijeti istodobne pritiske suše, poplava, onečišćenja, zahvata i promjena u korištenju prostora.
Izvješće Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer” Stanje i promjene voda u Republici Hrvatskoj 2022.–2024. pokazuje zašto se WMO-ova upozorenja ne smiju svesti samo na pitanje raspoloživih količina vode. Rezultati monitoringa potvrđuju da je stanje hrvatskih voda različito među rijekama, jezerima, prijelaznim, priobalnim i podzemnim vodama te da je potrebno istodobno pratiti ekološko i kemijsko stanje. U riječnim sustavima ekološke ocjene ostaju zahtjevne, dok se kod kemijskog stanja kao ponavljajući izazovi izdvajaju postojane onečišćujuće tvari prisutne u bioti.
Podzemne vode pritom uglavnom zadržavaju povoljno kemijsko stanje, ali se u pojedinim područjima bilježe trajni lokalni pritisci, od klorida na Jadranskom vodnom području do hranjivih tvari, metala i kloriranih otapala u vodnom području rijeke Dunav. To je hrvatska dimenzija nalaza WMO-a: promjenjiviji vodni ciklus povećava potrebu da se vode promatraju kao povezani sustav: kroz količinu, kakvoću, vrijeme raspoloživosti vode i otpornost ekosustava, a ne kroz jedan pokazatelj ili jednu lokaciju.
WMO izvješće daje globalni okvir: vodni ciklus postaje promjenjiviji, a hidrološki ekstremi sve su važniji za sigurnost društva i gospodarstva. Nacionalni monitoring pokazuje što ta promjenjivost znači u konkretnim hrvatskim vodnim sustavima: od ekološkog stanja rijeka, preko kemijskih pritisaka, do očuvanja podzemnih voda i priobalnih ekosustava.
Zato je odgovor prije svega upravljački: kontinuirano i usporedivo praćenje, zaštita izvorišta i podzemnih voda, smanjenje pritisaka na površinske vode, očuvanje vodnih i o vodi ovisnih ekosustava te uključivanje vodnih rizika u prostorno planiranje, poljoprivredu, energetiku i razvoj infrastrukture. U uvjetima promjenjivijeg vodnog ciklusa sigurnost vode ovisi o kvaliteti podataka, pravodobnom djelovanju i sposobnosti upravljanja vodama na razini cijelog sliva, a ne samo pojedine lokacije.
Cjelovito WMO izvješće State of Global Water Resources 2025 dostupno je na poveznici.
