Međunarodni dan rijeke Drave obilježava se 23. rujna s ciljem promicanja zaštite prirodnih, krajobraznih i kulturnih vrijednosti dravske regije. Drava povezuje Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju te je važan dio dunavskog sliva, europske ekološke mreže i sustava prekograničnog upravljanja vodama.
Za Hrvatsku Drava nije samo rijeka uz sjevernu granicu. Ona je povezana s pritocima, podzemnim vodama, poplavnim područjima, poljoprivredom, naseljima i ekosustavima koji ovise o prirodnoj dinamici vode. Zato njezina zaštita nije samo pitanje kakvoće vode u koritu, nego i očuvanja protoka, obala, rukavaca, poplavnih područja i veza između površinskih i podzemnih voda.
Važnost Drave posebno je došla do izražaja ovog ljeta. Na hidrološkoj postaji Osijek 1. kolovoza 2026. izmjeren je vodostaj od −192 centimetra, tada novi apsolutni minimum. Do sredine kolovoza vodostaj je dodatno pao na −194 centimetra. Dugotrajan manjak oborine i visoke temperature imali su vidljive posljedice na riječni režim, no značenje takvog događaja nadilazi prizor ogoljenog korita: niski vodostaji mijenjaju riječna staništa, otežavaju korištenje rijeke i povećavaju osjetljivost ekosustava, osobito kada se pojave zajedno s pritiscima na podzemne vode i kvalitetu vode.
Izvješće Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer” Stanje i promjene voda u Republici Hrvatskoj 2022.–2024. pokazuje da se stanje rijeka ne može ocijeniti jednim pokazateljem. U ocjeni se povezuju biološki, fizikalno-kemijski i hidromorfološki elementi kakvoće, a konačni rezultat određuje najnepovoljniji od relevantnih elemenata. To je posebno važno za Dravu: povoljni rezultati pojedinog mjerenja nisu dovoljni ako su prirodna dinamika protoka, riječna staništa, povezanost s poplavnim područjima ili podzemne vode pod pritiskom.
Nalazi za podsliv Drave i Dunava nisu razlog za pojednostavljene zaključke o jednoj rijeci, nego argument za trajnu brigu i prostor za napredak. Pokazuju da ostvarivanje dobrog ekološkog stanja riječnih ekosustava ostaje zahtjevan cilj, osobito zbog bioloških i hidromorfoloških pokazatelja. U Varaždinskom području na pojedinim su postajama podzemnih voda tijekom cijelog trogodišnjeg razdoblja zabilježena prekoračenja nitrata. Takvi ponavljajući nalazi sami po sebi ne određuju izvor opterećenja, ali zahtijevaju ciljano praćenje, zaštitu izvorišta i povezivanje upravljanja vodama s poljoprivredom i korištenjem prostora.
Dan rijeke Drave podsjetnik je da se rijeke ne štite samo deklaracijama. Zaštita Drave traži pouzdane podatke, očuvanje prirodnih procesa, smanjenje onečišćenja na izvoru i suradnju država koje dijele isti sliv.
