U Rimu je 28. rujna održan Drugi ministarski sastanak Unije za Mediteran o vodama, na kojem je usvojena nova Ministarska deklaracija o vodama za Mediteran. Deklaracija potvrđuje da voda u mediteranskoj regiji nije samo okolišno pitanje, nego i pitanje zdravlja, razvoja, klimatske otpornosti, regionalne stabilnosti i suradnje među državama.

Sastanak je održan pod supredsjedanjem Jordana i Europske komisije, uz Italiju kao zemlju domaćina. Okupio je 40 delegacija država članica Unije za Mediteran, a Hrvatskoj je nazočila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković. Skup je održan u okolnostima rastuće nestašice vode, klimatskih promjena, onečišćenja i pritiska na vodne resurse, infrastrukturu i ekosustave.

Deklaracija se nadovezuje na dogovor iz Malte iz 2017. godine i Agendu Unije za Mediteran za vode. Države su potvrdile cilj jačanja regionalne suradnje radi sigurnog pristupa vodi za ljudsku potrošnju i sanitarnim uslugama, integriranog upravljanja vodnim resursima te veće otpornosti na suše, poplave i druge klimatske rizike.

Mediteranska regija već se suočava s posljedicama suša, poplava, požara, klizišta i pogoršanja kakvoće vode. Deklaracija zato naglašava smanjenje onečišćenja, učinkovitije korištenje vode, smanjenje gubitaka u sustavima, sigurnu ponovnu uporabu pročišćenih voda i razvoj dodatnih izvora vode ondje gdje su stručno, okolišno i gospodarski opravdani.

Poseban naglasak stavljen je na preventivno upravljanje vodnim rizicima: planiranje temeljeno na procjeni rizika, sustave ranog upozoravanja, povezivanje vodne politike s prostornim planiranjem, poljoprivredom, energetikom i zaštitom okoliša te bolje korištenje podataka, monitoringa, modeliranja i digitalnih rješenja.

Rimska deklaracija poziva države da upravljanje vodnim rizicima pomaknu od reaktivnog prema preventivnom i anticipativnom pristupu. Takav pristup počinje pouzdanim podacima o stanju voda, promjenama u vodnim sustavima i pritiscima koji na njih djeluju. Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer” monitoringom površinskih, podzemnih, prijelaznih i priobalnih voda prikuplja podatke o količini, kakvoći i promjenama u vodnim sustavima te izrađuje izvješća o stanju voda i stručne podloge za upravljanje vodnim područjima i rizicima od poplava. Pravodobno prepoznavanje promjena i procjena rizika na razini cijelog sliva omogućuju da se stručni podatci pretvore u preventivne mjere, a ne samo u odgovor nakon suše, poplave ili onečišćenja.

Za Hrvatsku su zaključci sastanka važni zbog osjetljivosti jadranskih, otočnih i krških vodnih sustava na sezonsku nestašicu vode, zaslanjenje, suše, pritiske turizma i klimatske ekstreme. Zaštita izvorišta i podzemnih voda, smanjenje gubitaka u javnoj vodoopskrbi, upravljanje poplavama i sušama te očuvanje vodnih ekosustava zahtijevaju povezivanje stručnih podataka, ulaganja i upravljačkih odluka.

Na sastanku je pokrenuta i Rimska inicijativa za vode. Njezin je cilj jačati stručne kapacitete, pripremu održivih vodnih projekata, planiranje ulaganja i mobilizaciju financiranja. Inicijativa nije fond ni otvoreni natječaj, ali može otvoriti prostor za regionalna partnerstva i povezivanje projekata s tehničkom pomoći i mogućim izvorima financiranja.

Rimska deklaracija pokazuje da sigurnost voda na Mediteranu ovisi o trajnom monitoringu, zaštiti resursa, otpornoj infrastrukturi, odgovornom financiranju i prekograničnoj suradnji. Voda pritom postaje jedno od ključnih područja zajedničkog djelovanja za klimatsku otpornost, gospodarsku sigurnost i dugoročnu stabilnost cijele regije.

Cjelovita Ministarska deklaracija Unije za Mediteran o vodama dostupna je na mrežnim stranicama talijanskog Ministarstva vanjskih poslova, na poveznici.

Foto: MAECI–ANSA