Institut na 15. međunarodnom simpoziju „Kopački rit jučer, danas, sutra 2026.”

U Osijeku se 1. i 2. listopada održava 15. međunarodni simpozij „Kopački rit jučer, danas, sutra 2026.”, koji okuplja znanstvenike, stručnjake, javne institucije i druge dionike posvećene zaštiti prirode, vodama i bioraznolikosti.

U Osijeku se 1. i 2. listopada održava 15. međunarodni simpozij „Kopački rit jučer, danas, sutra 2026.”, koji okuplja znanstvenike, stručnjake, javne institucije i druge dionike posvećene zaštiti prirode, vodama i bioraznolikosti. Skup se održava u godini 50. obljetnice zakonske zaštite Kopačkoga rita kao parka prirode te pete godišnjice UNESCO-ova Petodržavnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav.

Na otvorenju je sudjelovao ravnatelj Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer” Mario Šiljeg. U pozdravnom obraćanju istaknuo je da je Kopački rit poplavna ravnica čiji život ovisi o povezanosti Drave i Dunava s rukavcima, jezerima i poplavnom ravnicom.

„Kopački rit nije močvara pokraj rijeke. On je prostor koji rijeke stvaraju. Kada voda ima put, ovaj se sustav obnavlja. Kada taj put oslabi, osjetljivost sustava raste”, rekao je ravnatelj Šiljeg.

Ovogodišnji simpozij održava se nakon razdoblja izrazito niskih vodostaja. Krajem rujna Drava je kod Osijeka dosegnula povijesno najniži zabilježeni vodostaj od minus 201 centimetar. Takav događaj ne znači sam po sebi ekološki slom, ali dugotrajni niski vodostaji mogu oslabiti povezanost glavnog toka, rukavaca i poplavne ravnice te povećati pritisak na vodena staništa.

„Niska voda nije samo manjak centimetara; ona je manjak povezanosti. Kada rukavci gube vezu s rijekom, mijenjaju se uvjeti za vodeni svijet, obnovu staništa i funkcioniranje cijeloga poplavnog sustava”, naglasio je Šiljeg.

Institut kontinuirano prati stanje podzemnih i površinskih voda. Analiza monitoringa za razdoblje 2022.–2025. pokazuje da je postaja Čarna – Zlatna Greda tijekom cijeloga promatranog razdoblja zadržala dobro kemijsko stanje. Istodobno, rezultati ekološkog stanja i potencijala površinskih voda upućuju na potrebu daljnjeg rada, osobito s obzirom na biološke elemente kakvoće te fizikalno-kemijske i hidromorfološke čimbenike. Takve nalaze treba tumačiti cjelovito, povezivanjem podataka o podzemnim i površinskim vodama, vodnom režimu, biologiji i korištenju prostora. U 2026. godini monitoringom su na području Parka obuhvaćene tri postaje podzemnih i osam postaja površinskih voda.

Na simpoziju je Institut predstavila i Lidija Kladarić sa suradnicima Renatom Ćuk, Majom Celinščak, Yankom Vidinovom i Aleksandrom Popijačem. Izložili su rad „Raznolikost vodencvjetova (Ephemeroptera, Insecta) u porječjima Drave i Dunava na području Slavonije”. Vodencvjetovi su važni biološki pokazatelji stanja slatkovodnih ekosustava, pa ovo istraživanje pridonosi boljem razumijevanju stanja rijeka i o vodi ovisnih staništa.

Kopački rit pokazuje da očuvanje voda i bioraznolikosti zahtijeva povezivanje zaštite prirode, vodnoga gospodarstva i znanstvenih istraživanja. Prirodi utemeljena rješenja, poput očuvanja i obnove poplavnih ravnica i prirodne povezanosti vodotoka, važan su dio prilagodbe na suše, poplave i druge klimatske ekstreme.