Podzemne vode potvrđuju status jednog od najvrjednijih prirodnih resursa Hrvatske, a očuvanje riječnih ekosustava i priobalja među ključnim je zadaćama budućeg upravljanja vodama.

Dok Europska unija sve snažnije upozorava da voda postaje jedno od ključnih pitanja budućeg razvoja, klimatske otpornosti i sigurnosti, Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ danas je objavio Izvješće o stanju voda za 2025. godinu. Sukladno Zakonu o vodama, riječ je o godišnjem stručnom izvješću koje se izrađuje za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje do kraja lipnja tekuće godine.

Izvješće predstavlja jedinu cjelovitu nacionalnu stručnu ocjenu stanja voda u prirodnom okolišu Republike Hrvatske. Temelji se na monitoringu provedenom na više od 900 mjernih postaja koje obuhvaćaju rijeke, jezera, podzemne vode te prijelazne i priobalne vode, uz tisuće uzoraka i desetke tisuća laboratorijskih analiza.

Važno je naglasiti da se Izvješće odnosi na stanje voda u prirodnom okolišu. Praćenje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju provodi se kroz zaseban javnozdravstveni sustav, dok ovo Izvješće služi procjeni stanja vodnih resursa i planiranju mjera njihove zaštite.

„Voda je jedan od rijetkih prirodnih resursa čija se stvarna vrijednost najčešće postane vidljiva tek kada bude ugrožen. Hrvatska još uvijek raspolaže vrlo očuvanim vodnim resursima i to je jedna od naših najvećih razvojnih prednosti, ali i odgovornost prema budućim generacijama. Sustavan monitoring omogućuje da promjene u okolišu prepoznamo na vrijeme i odluke donosimo na temelju podataka, a upravo su takvi podaci temelj odgovornog upravljanja vodama“, izjavio je ravnatelj Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ Mario Šiljeg.

Rezultati pokazuju da podzemne vode ostaju jedna od najočuvanijih sastavnica hrvatskog vodnog okoliša. Na približno 95 posto monitoring postaja nisu utvrđena prekoračenja propisanih standarda kakvoće podzemnih voda. Istodobno, pri ocjeni kemijskog stanja podzemnih vodnih tijela primjenjuju se vrlo strogi kriteriji pa i pojedinačno prekoračenje na jednoj monitoring postaji može utjecati na ocjenu cijelog vodnog tijela. Takav pristup osigurava visok stupanj zaštite podzemnih voda kao strateškog prirodnog resursa.

Kod rijeka i jezera u središtu pozornosti više nije samo kakvoća vode nego očuvanost prirodnih riječnih ekosustava. Tijekom desetljeća mnogi su vodotoci regulirani, pregrađivani ili mijenjani radi zaštite od poplava, proizvodnje energije, plovidbe i drugih zahvata. Takve promjene mijenjaju prirodni tok rijeka, njihova staništa i uvjete života brojnih biljnih i životinjskih vrsta, zbog čega je njihova obnova jedan od najvažnijih preduvjeta dugoročnog očuvanja voda.

Prijelazne i priobalne vode obuhvaćaju ušća rijeka, gdje se miješaju slatka i morska voda, te more uz samu obalu. Većina tih područja i dalje zadržava dobro ili vrlo dobro ekološko stanje. Posebnu pozornost zahtijevaju prioritetne tvari, skupina posebno praćenih onečišćujućih tvari koje se zbog svoje postojanosti mogu dugo zadržavati u okolišu i nakupljati u živim organizmima.

Nalazi hrvatskog monitoringa podudaraju se s europskim izvješćima koja kao glavne izazove za vode ističu klimatske promjene, promjene riječnih staništa, difuzne izvore onečišćenja i postojane prioritetne tvari. Rezultati ovogodišnjeg Izvješća potvrđuju važnost nastavka ulaganja u sustave prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, smanjenje onečišćenja na izvoru te obnovu vodotoka primjenom rješenja utemeljenih na prirodi. Upravo takav pristup omogućuje dugoročno očuvanje kvalitete voda i otpornosti njihovih ekosustava.

Izvješće o stanju voda za 2025. godinu od danas je dostupno na mrežnim stranicama Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“, zajedno s arhivom svih prethodno objavljenih godišnjih izvješća o stanju voda Republike Hrvatske, a nalazi se na poveznici.