Kako povezati zaštitu rijeka, jezera, podzemnih voda i mora te usmjeriti mjere prema pritiscima koji najviše utječu na njihovo stanje? Europska komisija 5. listopada 2026. objavila je nove i dopunjene procjene provedbe Okvirne direktive o vodama, Direktive o poplavama i Okvirne direktive o morskoj strategiji. Procjene prikazuju ostvareni napredak, ali i područja u kojima je potrebno snažnije djelovanje kako bi se poboljšalo stanje voda i povećala vodna otpornost.

Komisija upozorava da onečišćenje i dalje ostaje jedna od najvećih prepreka postizanju dobrog ekološkog i kemijskog stanja voda. Posebno izdvaja difuzno onečišćenje hranjivim tvarima, kemijsko onečišćenje te poremećaje prirodnog riječnog režima i druge hidromorfološke pritiske, odnosno promjene fizičkih obilježja vodotoka i uvjeta otjecanja. Zaštita voda zato zahtijeva istodobno smanjivanje onečišćenja i očuvanje uvjeta potrebnih za funkcioniranje vodenih ekosustava.

Nova objava dopunjuje procjene država koje nisu bile obuhvaćene prvotnim izvještajima iz veljače 2025. Hrvatska je uključena u dopunjenu procjenu programa mjera prema Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji, dok se nove procjene planova upravljanja riječnim slivovima i poplavnim rizicima odnose na osam drugih država članica.

Pristup „od izvora do mora” povezuje zaštitu slatkovodnih i morskih sustava s upravljanjem vodnim rizicima. Procjene Komisije pritom razmatraju stanje voda, mjere poduzete radi njegova poboljšanja i smanjenja poplavnih rizika te daju preporuke pojedinim državama. Uz ostvareni napredak upozoravaju na trajne pritiske onečišćenja, nedostatno praćenje te nedovoljnu ambiciju i financiranje mjera za rješavanje postojećih izazova.

Europske poruke imaju izravnu poveznicu s radom Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer”. Izvješće Stanje i promjene voda u Republici Hrvatskoj 2022.–2024. povezuje rezultate nacionalnog monitoringa različitih kategorija voda i naglašava važnost zajedničkog razmatranja kemijskih, bioloških i hidromorfoloških pokazatelja. Takav pristup omogućuje cjelovitije razumijevanje stanja voda i prepoznavanje područja na koja je potrebno usmjeriti daljnje praćenje i mjere zaštite.

Posebno je važan odnos rezultata analize vode i biote, odnosno vodenih organizama. Izvješće Instituta pokazuje da na dijelu mjernih postaja dobro kemijsko stanje utvrđeno analizom vode nije bilo dovoljno za dobru ukupnu kemijsku ocjenu. Kada su u ukupnu ocjenu uključeni i rezultati ispitivanja biote, ona je bila nepovoljnija zbog nepostizanja propisanih standarda za pojedine onečišćujuće tvari u organizmima. Taj je obrazac osobito izražen u prijelaznim i priobalnim vodama te pokazuje zašto analiza vode sama po sebi ne daje potpunu sliku kemijskog stanja.

Nepovoljnija ukupna ocjena pritom ne znači nužno da je tijekom promatrane godine došlo do novog onečišćenja ili stvarnog pogoršanja. Potpuniji monitoring može otkriti opterećenja koja analiza vode ne pokazuje. Za pouzdano tumačenje promjena zato je potrebno razmatrati opseg ispitivanja, mrežu mjernih postaja, analizirane pokazatelje i medije te usporedivost podataka kroz vrijeme.

Komisija nastavlja strukturirane dijaloge s državama članicama kako bi se ubrzala provedba europskih propisa o vodama, prepoznale prepreke i dogovorila praktična rješenja. Europska strategija vodne otpornosti pruža dodatne alate za djelovanje na pritiske utvrđene procjenama. Za učinkovitu zaštitu voda ključno je povezati pouzdane podatke, stručno tumačenje i provedive mjere te pratiti njihove učinke — od riječnih slivova do mora.

Izvorna objava Europske komisije i poveznice na pripadajuće procjene dostupne su na stranici.