WHO: sigurna voda i higijena zahtijevaju pouzdane podatke i otpornije sustave

Kako osigurati da pristup vodi, sanitarnim uslugama i higijeni ne znači samo postojanje infrastrukture, nego i trajnu zaštitu zdravlja? Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), objavila je godišnje izvješće o vodi, sanitaciji i higijeni za 2025. godinu.

Kako osigurati da pristup vodi, sanitarnim uslugama i higijeni ne znači samo postojanje infrastrukture, nego i trajnu zaštitu zdravlja? Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), objavila je godišnje izvješće o vodi, sanitaciji i higijeni za 2025. godinu. Izvješće upozorava da svijet, unatoč napretku, ozbiljno zaostaje u ostvarivanju šestoga cilja održivog razvoja, posvećenog dostupnosti vode i održivom upravljanju vodom i sanitarnim uslugama.

Milijarde ljudi još nemaju pristup sigurno upravljanim uslugama vodoopskrbe i sanitacije te odgovarajućim higijenskim uvjetima. Više od milijardu ljudi zdravstvenu skrb prima u ustanovama koje nemaju ni osnovnu uslugu opskrbe vodom. Dostupnost vode zato ostaje pitanje zdravstvene sigurnosti i jednakosti, a ne samo infrastrukturnog razvoja.

WHO procjenjuje da neodgovarajući uvjeti povezani s vodom, sanitacijom i higijenom pridonose približno 1,4 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Taj podatak obuhvaća zajedničke posljedice nedostatne vodoopskrbe, sanitacije i higijene, označenih kraticom WASH, a ne isključivo posljedice zdravstveno neispravne vode za piće.

Izvješće opisuje rad WHO-a tijekom 2025., obilježene ograničenijim financiranjem, klimatskim pritiscima i sukobima. Epidemije kolere i klimatski šokovi dodatno otkrivaju ranjivost osnovnih usluga. Napredak se stoga ne može mjeriti samo njihovim širenjem: jednako je važno mogu li ostati sigurne i funkcionalne u nepovoljnim okolnostima.

WHO ne gradi izravno vodoopskrbnu i sanitarnu infrastrukturu, nego znanstvene spoznaje o zdravstvenim rizicima pretvara u standarde, smjernice, alate i podatke. Poseban naglasak stavlja na monitoring, regulaciju i suradnju. Pouzdani podatci nisu samo sredstvo izvještavanja, nego podloga za prepoznavanje nedostataka i usmjeravanje djelovanja. Izgradnju sustava mora pratiti sposobnost njihova sigurnog i održivog rada.

Ta je poruka relevantna i za Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer”, koji monitoringom voda, laboratorijskim analizama i stručnim tumačenjem rezultata izrađuje podloge za razumijevanje stanja vodnog okoliša i njegovu zaštitu. Nacionalni monitoring stanja voda nije isto što i zdravstveni nadzor vode namijenjene ljudskoj potrošnji. Njihove su zadaće različite, ali ih povezuje potreba za kvalitetnim podatcima i njihovim pravilnim korištenjem u odlučivanju.

Za Hrvatsku je izvješće poticaj za povezivanje zaštite vodnih resursa, pouzdanosti usluga i pripravnosti na poremećaje. Globalne pokazatelje nedostatnog pristupa ne treba izravno preslikavati na domaće prilike. Međutim, načelo da infrastrukturu moraju pratiti monitoring, procjena rizika i učinkovito upravljanje primjenjivo je i ondje gdje je pristup uslugama široko osiguran.

Prijelaz WHO-a na strategiju za razdoblje 2026. – 2035. naglašava potrebu za sigurnim, pravedno dostupnim, otpornim i održivim uslugama. Središnja poruka izvješća jest važnost prevencije: zaštita zdravlja zahtijeva povezivanje znanstvenih spoznaja, pouzdanih podataka i provedivih mjera, a ne samo odgovor nakon pojave problema.
Cjelovito izvješće dostupno je na poveznici: WHO global water, sanitation and hygiene: Annual report 2025