Kisele kiše – prijetnja ekosustavima
Pojam kiselih kiša poznat je još od sredine 19. stoljeća, kada je znanstvenik Robert Angus Smith prvi ukazao na štetne učinke industrijskih emisija na okoliš. Veća pozornost ovom problemu posvećena je kasnije, kada su uočene promjene u kakvoći slatkih voda i smanjenje populacija pojedinih ribljih vrsta.
Kisele kiše nastaju kada se sumporov dioksid i dušikovi oksidi u atmosferi spoje s vlagom. Za razliku od prirodne kišnice, koja je blago kisela, kisele oborine imaju nižu pH vrijednost te u okoliš dospijevaju u obliku kiše, snijega, magle ili sitnih čestica. Najveći doprinos njihovu nastanku dolazi od ljudskih aktivnosti, osobito izgaranja fosilnih goriva u industriji, energetici i prometu. Posljedice su vidljive u tlu, vodama i živom svijetu. U tlu dolazi do ispiranja hranjivih tvari, dok povećana kiselost voda može negativno utjecati na ribe i druge vodene organizme. Kisele kiše podsjećaju na povezanost atmosfere, tla i voda. Promjene u sastavu oborina mogu dugoročno utjecati na kemijska svojstva voda, osobito na pH vrijednost i alkalitet, koji su važni pokazatelji stabilnosti vodnih ekosustava.
Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ kroz državni monitoring površinskih i podzemnih voda kontinuirano prati fizikalno-kemijske i biološke pokazatelje stanja voda te izrađuje godišnja Izvješća o stanju voda Republike Hrvatske. Monitoring uključuje pokazatelje poput pH vrijednosti, elektrovodljivosti i alkaliteta, koji omogućuju praćenje mogućih promjena povezanih sa zakiseljavanjem voda. Rezultati višegodišnjeg monitoringa pokazuju da se na većini površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj pokazatelji kiselosti uglavnom kreću unutar raspona karakterističnog za stabilne vodne sustave. Istodobno, sustavno i dugoročno praćenje omogućuje pravodobno uočavanje mogućih promjena uzrokovanih atmosferskim onečišćenjima i drugim pritiscima na okoliš.
Takvi podaci važna su stručna podloga za razumijevanje povezanosti kvalitete zraka, oborina i voda te za planiranje mjera zaštite vodnih ekosustava.
Tekst pripremila: Lucija Podrug