Kakva je kvaliteta vode za ljudsku potrošnju?

Kako bi bila zdravstveno ispravna, voda za ljudsku potrošnju ne smije sadržavati tvari koje ugrožavaju ljudsko zdravlje te mora ispunjavati minimalne zahtjeve vezane uz mikrobiologiju, kemiju i organoleptička svojstva (kao što je boja, miris, mutnoća). U svrhu zaštite ljudskog zdravlja potrebno je piti/koristiti vodu tijekom čitavog života bez opasnosti od štetnih učinaka na zdravlje što je ujedno i temeljna smjernica Svjetske zdravstvene organizacije iz 1992. godine te EU Direktive o vodi za piće. Provjeru kvalitete vode u vodoopskrbnim sustavima Republike Hrvatske provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo te zavodi i laboratoriji koji su ovlašteni za navedeno sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13 i 64/15, 104/17, 115/18, 16/20) i Pravilniku o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe (NN 125/17 i 30/20).

Pijem li zdravstveno ispravnu vodu?

Da, ukoliko ste priključeni na sustave javne vodoopskrbe. Isporučitelji vodnih usluga u obvezi su provoditi kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u sustavima javne vodoopskrbe putem ovlaštenih zavoda za javno zdravstvo i ovlaštenih laboratorija u skladu s redovnim godišnjim programima a prema Zakonu o vodama obavezan je i monitoring tzv. "sirove" (nezahvaćene vode) . Svega oko 5% uzoraka vode za piće u Republici Hrvatskoj je povremeno neispravno, a tada nadležni isporučitelj vodnih usluga obavještava stanovništvo i poslovne korisnike o privremenoj nemogućnosti korištenja vode za ljudsku potrošnju do uspostave redovnog stanja.

Mogu li se vode privatizirati?

Voda (podzemna ili površinska) ne može biti objektom prava vlasništva niti drugih stvarnih prava. Voda je opće dobro i ima posebnu zaštitu Republike Hrvatske. Voda je naslijeđe svih stanovnika Republike Hrvatske koje čuvamo, štitimo i racionalno koristimo. Ovo je izričito navedeno u važećem Zakonu o vodama i postalo je sastavni dio zakonodavstva pristupanjem Hrvatske u EU. Komunalne vodne građevine (građevine za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju) također se ne mogu privatizirati, već su javno dobro u javnoj uporabi i u vlasništvu su javnih isporučitelja vodnih usluga. Te građevine ne mogu biti predmet ovrhe, niti mogu biti dio stečajne ili likvidacijske mase javnog isporučitelja vodnih usluga.